28. juli se obilježava kao Svjetski dan borbe protiv heptitisa. Ove godine obilježava se pod motom: „Spriječi hepatitis, djeluj sada: testiraj se, zatraži liječenje”. Cilj provođenja kampanje je ukazati javnosti na potrebu za testiranjem kao prvom koraku u brizi za zdravlje, obzirom da većina zaraženih nema simptome.The World Hepatitis Alliance je prvi Svjetski dan hepatitisa obilježila 2008. godine nakon čega je uslijedilo na hiljade događaja širom svijeta s ciljem podizanja svijesti o hroničnim hepatitisima. Nakon skupštine Svjetske zdravstvene organizacije u maju 2010. godine odlučeno je da će se Svjetski dan hepatitisa obilježavati svake godine na 28. juli.
Prema podacima The World Hepatitis Alliance 400 milijuna ljudi širom svijeta živi sa hroničnim hepatitisom B ili C, većina ih ne zna da su zaraženi, 1.4 miliona godišnje umire od njihovih posljedica, a mnogo više ih se svake godine zarazi. Sve ovo ukazuje da je riječ o rastućem globalnom zdravstvenom problemu, na koji ljekari, udruženja oboljelih i pokrovitelji širom svijeta nastoje ukazati.
Prema riječima prim. dr. Jasminke Petrović, infektologa Klinike za zarazne bolesti UKC Tuzla, virusni hepatitisi su i pored raznolike antiviralne terapije još uvijek u centru interesovanja zdravstvenih stručnjaka. “Većina zaraženih hepatitisom C nisu svjesni svoje bolesti, jer akutni hepatitis C nema simptoma ili su nespecifični, te infekcija često ostaje neotkrivena. Protiv hepatitisa C cjepivo ne postoji. Zaštita uključuje izbjegavanje upotrebe nesterilnih igala, izbjegavanje tetoviranja i piercinga u nesterilnim uvjetima, te izbjegavanje spolnih odnosa bez zaštite. Na našem podneblju razvoju hepatitisa C pogodovao je ratni period u kojem su pacijenti primali krv koja nije bila testirana iz razloga što u tom periodu nije postojao skrining na antitijela hepatitisa”, kaže prim. dr. Petrović i dodaje da se u Bosni i Hercegovini provodi rutinsko cijepljenje novorođenčadi protiv hepatitisa B, čime se postiže kvota zaštićene djece od 90 posto. No, istodobno se rutinski cijepe samo neke od najvećih rizičnih skupina, primjerice zdravstveni radnici, osobe koje žive u istom domaćinstvu s oboljelima od hepatitisa B i ovisnici.
Prema njenim riječima posljedice u slučaju neznanja stanja zaraženosti i nepravovremenog liječenja mogu dovesti do hroničnog hepatitisa, ciroze, raka i zatajenja jetre i smrti.