Krvni pritisak  je pritisak krvi na zidove krvnih sudova  (arterija) u svakom dijelu tijela. Krv teče kroz krvne sudove  upravo zato što se nalazi pod određenim pritiskom . Pritisak  se stvara radom srca kao pumpe. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca (sistola), pritak  se povisuje, a kod ulijevanja krvi u srce (dijastola), pritisak  se snižava. Stoga se mjere dvije vrijednosti krvnoga pririska , gornja(sistolički) i donja vrijednost (dijastolički). Krvni pritisak je promjenjiv, mijenja se tokom dana i noći i podložan je mnogim vanjskim i unutarnjim faktorima. Te promjene su posljedica aktivacije brojnih mehanizama kojima organizam nastoji održati odgovarajući protok ovisno o promjeni životnih uvjeta.

Što je normalan krvni pritisak?
Normalna vrijednost krvnog pririska, koja omogućuje život, a ne oštećuje sistem  krvnih sudova jest prosječno 120/80 milimetara stuba žive (mmHg). Neke osobe imaju normalno nešto niže vrijednosti pritiska što je posljedica građe njihovoga tijela, fiziološko je stanje i samo po sebi ne znači bolest. S godinama zbog starenja, vrijednosti krvnoga pritisaka postaju nešto više. No ne više od 140/90 mmHg što se smatra gornjom vrijednosti normalnoga krvnog pritiska.

Što je povišeni krvni pritisak?
Dijagnoza povišenoga krvnog pritisaka (hipertenzije) ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog pritiska. Ako se kod određene osobe izmjeri u više od tri puta pritisak veći od 140/90 mmHg, smatra se da ta osoba ima povišeni krvni pritisak.  Odraz je to pojačanog rada srca i povećanog otpora u stijenci krvnih sudova. Posljedica je stalno opterećenje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i oštećenje krvnih sudova  svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove zidove. Povišeni krvni pritisak u skoro svim slučajevima je bolest poremećene ravnoteže brojnih mehanizama (od emocionalnih reakcija, fizičkog napora do autonomnoga nervnog sistema endokrinih žlijezda koje izlučuju hormone noradrenalin, adrenalin i angiotenzin). Kontrolni mehanizmi koji reguliraju normalan pritisak zakazuju i zato se pritisak povisi preko normale.

Koji je uzrok povišenom krvnom pritisaku?
Ne postoji jedinstven uzrok koji bi doveo do povišenja pritiska . U osnovi se može raditi o poremećaju ravnoteže na nekoliko načina. Najjednostavniji je povećano zadržavanje soli u organizmu, što dovodi do porasta količine cirkulirajuće krvi. Ona pojačano pritišće stijenke krvnih sudova te povisuje pritisak. S druge strane, mnogi komplicirani mehanizmi putem raznih hormonskih sistema povećavaju stisak krvnih sudova i time povećavaju otpor protjecanju krvi. Rezultat je isti – povišeni krvni pritisak .
U osnovi je hipertenzija najčešće esencijalna, što znači da se ne može otkriti bolest nekog od organskih sistema koji reguliraju pritisak. Radi se jednostavno o poremećenoj ravnoteži, u kojoj svi faktori kontrole u nekoj mjeri zakazuju u svojoj funkciji. Praćenjem osoba s esencijalnom hipertenzijom dokazana je i jasna nasljedna sklonost. Nerijetko jedan ili čak oba roditelja, kao i bliski srodnici osobe s otkrivenom hipertenzijom imaju povišen krvni pritisak. Čak i podatak kako je neki od roditelja umro od moždanog udara upućuje s velikom sigurnošću na postojanje povišenoga krvnog pritiska u porodici, jer je moždani udar najčešće izazvan upravo povišenim krvnim pritiskom.
Rijetko, u oko 5% slučajeva, radi se o sekundarnoj hipertenziji, kada je uzrok visokom krvnom pritisaku bolest nekog vitalnog organa, najčešće bolest bubrega, tumori nadbubrežne žlijezde, ali i korištenje nekih lijekova (oralni kontraceptivi).

Kako se otkriva povišeni krvni pritisak?
Povišeni krvni pritisak je, nažalost, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve znakove. Tek kada se manifestiraju oštećenja na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, zamijetimo i visoke vrijednosti krvnoga pritisaka. Povišen pritisak godinama ne boli. No ponekad i vrlo rano, bolesnici s povišenim krvnim pritiskom osjećaju neke od simptoma hipertenzije:

  • Bol i pritisak u glavi posljedica su neprimjereno pojačanog protoka u arterijama mozga, koji se ne može dovoljno odbraniti od visokog pritiska. Budući da je mozak iznimno osjetljiv na promjene u cirkulaciji, jer su njegove potrebe za kisikom velike, a nalazi se zatvoren u lubanjskoj jami bez mogućnosti proširenja, ovaj pritisak na površinu mozga izaziva glavobolju. Sličan je mehanizam i mučnine.
  • Crvenilo lica posljedica je povećanog širenja krvnih sudova kože i neposredno pod kožom zbog povećanog dotoka krvi.
  • Krvarenje iz malih kapilara u nosu zna biti jedan od prvih znakova povišenoga krvnog pritiska. Događa se zbog osjetljivosti kapilara koje ne uspijevaju izdržati unutarnji pritisak i stoga pucaju. Tako nastaju i krvarenja u beonjači  oka.
  • Ponekad bolesnik zamijeti lakše zamaranje, otežano obavljanje svakodnevnih poslova i slabost pri koncentriranju. Loše spavanje i umor također mogu biti znaci hipertenzije, mada nespecifični. Uznemirenost, ubrzani rad srca i/ili nepravilan rad srca znaju posredno upozoriti na povišeni pritisak. Nabrojeni znakovi obično mogu biti prisutni u ranoj fazi bolesti.

Iz navedenog je jasno da se najčešće povišeni krvni pritisak otkriva slučajno, mjerenjem pritiska na pregledu (sistematskom, za vozačku dozvolu, pri prijemu u vojsku, zapošljavanju). Činjenica da se povišen krvni pritisak često ne osjeća, ne boli i ne daje simptome, ne umanjuje opasnost koju može izazvati ako nije liječen.
Upravo odsutnost tegoba tijekom duljeg vremena čini dodatnu opasnost jer je motivacija za liječenje mala.

Koje su posljedice neliječenoga povišenog krvnog pritisaka?
Neliječeni povišeni krvni pritisak dugo može proći bez tegoba. No, to ne znači i da nema posljedica. Posebice stradaju neki organi:

  1. Srce strada zbog toga što stalno mora pokretati krv s mnogo više napora i energije. Zato zadeblja srčani mišić pa se razvija hipertrofija lijeve srčane  komore. Hipertrofija (zadebljanje) lijeve klijetke je u prvo vrijeme koristan hemodinamski adaptacijski mehanizam. Kasnije dolaze do izražaja negativni hemodinamski i drugi utjecaji hipertrofije. Dolazi do postepenog razvoja hipertenzivne bolesti srca. Hipertrofičan mišić podložan je pojavi poremećaja srčanog ritma (ekstrasistole). Također dolazi do zatajenja rada srca, s nakupljanjem krvi u plućima i nogama. I jedno i drugo stanje dovode do visokog stupnja invaliditeta i onemogućuju normalan život. Zadebljali srčani mišić slabije je prokrvljen, tako da se češće javlja i koronarna bolest (angina pectoris), a bitno češće se dogodi infarkt.
  2. Mozak strada najdramatičnije. Oštećene krvni sudovi  pod povišenim pritiskom pucaju i dolazi do moždanog udara. On često za posljedicu ima invalidnost – nemogućnost govora, pokretanja ruku ili nogu (paralizu). Život nakon moždanog udara skoro uvijek gubi na kvaliteti. Moždani je udar zapravo najčešća komplikacija koja se povezuje s povišenim pritiskom. Zbog njegove pojave povezane s povišenim krvnim pritiskom po prvi puta je i spoznata opasnost neliječene hipertenzije.
  3. Bubrezi stradaju jer imaju veliki protok krvi, budući da je moraju očistiti od štetnih materija. Količina bjelančevina u mokraći jedna je od dobrih provjera stepena oštećenja svih organa povišenim pritiskom. Bolesnici s hipertenzijom i oštećenim bubrezima često završavaju na dijalizi ili čekaju transplantaciju  bubrega.
  4. Oči propadaju jer su krvni sudovi u očnoj pozadini vrlo osjetljive i nježne. Krvarenje dovedi do gubitka vida u dijelovima oka. Gubi se oštrina vida, ali se i smanjuje vidno polje. Budući da su ovi nježni krvni sudovi   prvi na udaru povišenog pritisaka, a mogu se vidjeti posebnom napravom (fundoskopom), njihov je pregled osnovni u nizu pretraga posljedica povišenoga krvnog pritisaka.
  5. Aorta (najveća arterija u tijelu) – Ako su zidovi  aorte aterosklerotski promijenjene, pod djelovanjem visokoga pritisaka može doći doslovno do rasprsnuća aorte. To stanje završava redovito smrću unatoč pokušajima brze operacije. I bez ovako dramatičnog ishoda, aorta strada u dugotrajnom pritisakovnom opterećenju tako da postaje tvrda, neelastična i sklonija proširenju (aneurizmi).
  6. I drugdje u tijelu stradaju krvni sudovi , što se vidi u smanjenoj funkciji organa kojima dovode krv. Oštećenja izazvana drugim faktorima (pušenje, šećerna bolest, visoke masnoće u krvi, prekomjerna tjelesna težina, fizička neaktivnost, stres) ubrzana su zbog povišenog pritiska. Krvni sudovi stare puno brže, a komplikacije na organima koje opskrbljuju krvlju javljaju se ranije nego inače.

Koja je povezanost povišenog krvnog pritiska s drugim rizičnim faktorima?
Povišeni krvni pritisak je, kako je već navedeno, odgovoran za ubrzano propadanje krvnih sudova, srčanog mišića i bubrega. Povišeni krvni pritisak jedan je od vodećih uzroka za nastanak koronarne bolesti koja je uzrok smrti u preko 50% umrlih. Kombinacijom više faktora  rizika, rizik nastanka bolesti srca se znatno povećava. Primjerice, kod osoba s povišenim krvnim pritiskom dvostruko je veći rizik nastanka srčanog infarkta, u odnosu na osobe s normalnim vrijednostima krvnog pritiska. U slučaju povišenog krvnog pritiska i povišenog nivoa holesterola u krvi, rizik nastanka srčanog infarkta povećava se i do 15 puta u odnosu na osobe s normalnim krvnim pritiskom i normalnom vrijednosti holesterola.
U slučaju da osoba boluje i od povišenog šećera u krvi, onda se negativan uticaj jednog i drugog stanja umnogostručuju. No, ne treba podcijeniti loš učinak pušenja, nekretanja kao i prekomjerne tjelesne težine. I sjedeći posao, uzrujavanje te prekomjerna konzumacija slane i masne hrane povisuje krvni pritisak. Najgore je to što se većina ovih rizičnih fatrora nalazi često u kombinaciji kod iste osobe.
Neki od ovih faktora su neovisni o našim aktivnostima, kao što su dob, spol, nasljedni faktori, ali većina je ipak pod našim uticajem. Tu se ubrajaju prekomjerna težina, pušenje, povišen kolesterol i šećer u krvi te povišeni krvni pritisak, a važan je i način života.