Krstobolja- Lumbalni  bolni  sindrom  je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, te se procjenjuje da 80% populacije tokom svog života ima barem jednom bolove u krstima ili slabinskom, donjem dijelu kičme.

Krstobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, te se procjenjuje da 80% populacije tokom svog života ima barem jednom bolove u krstima ili slabinskom, donjem dijelu kičme. Tako je krstobolja postala veliki javnozdravstveni problem jer je najčešći uzrok izostanka s posla i velikog broja dana bolovanja. U narodu su rašireni mnogobrojni nazivi, od kojih je poznatiji lumbago/išijas , a jedan od popularnih naziva hexenschus ili vještičji ubod govori o naglom nastanku i karakteru bolesti.

Što je to?
Kičma je komplicirani anatomski sklop pršljenova (od kojih su 7 vratnih, 12 grudnih  i 5 slabinskih pokretni), hrskavičnih međupršljenskih diskova koji omogućuju pokretanje pršljenova, a povezana je s brojnim mišićima, živcima, krvnim sudovima i ligamentima, čineći glavni noseći sklop tijela. Omogućuje nam uspravni stav, a pršljenovi i poredani u cijev oblikuju zaštitni kanal kroz koji prolazi leđna moždina i korijeni živaca za ruke i noge. Stoga je zbog svoje mnogostruke funkcije kičma izložena stalnom mehaničkom djelovanju opterećenja (pritisku,  smicanju, savijanju, uvijanju, torziji), pa može doći do prenaprezanja i istrošenosti. Pojedini dijelovi kičme (vratni, grudni i slabinski) imaju različiti obim  pokretljivosti, od koji su vratni izuzetno pokretljivi, a grudni vrlo slabo pokretni. Na prelazu između jednog dijela kičme u drugi najčešće dolazi do degenerativnih promjena, koje su izvorište boli. Tako konkretno kod krstobolje bol može nastati u grudno-slabinskom prelazu, u samom slabinskom dijelu, a najčešće na slabinsko-krsnom prelazu između vrlo pokretnog i opterećenog zadnjeg slabinskog pršljena i vrlo slabo pokretne krsne kosti.

Uzrok
Navodi se više od stotinu različitih uzroka krstobolje. Najčešći uzrok je pretjerano nepravilno i prekomjerno fizičko naprezanje koje premašuje snagu leđnih mišića, sveza i međupršljenskih diskusa. To može biti težak fizički rad, višesatni nepravilan nefiziološki  položaj (npr. dugo sjedenje u automobilu), a tegobe redovno uzrokuju opušteni ili prenapregnuti mišići. Tkiva koja su pretjerano napeta mogu se u jednom trenu zgrčiti i pretvoriti u izrazito tvrdu i bolnu regiju uz iznenadnu žestoku i jaku bol. Krstobolja može nastati i postepeno uz osjećaj nelagode koji postepeno jača i sve jaču i jaču bolnost.
U starijih ljudi krstobolja je često izazvana degeneracijskim promjenama pršljenova i međupršljenskih diskova (spondiloza, spodnilartroza). Česta je i u upalnih reumatskih bolesti (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, giht…). Može se razviti i kod prirođenih iskrivljenja kičme (kifoza, skolioza), prirođenih razvojnih poremećaja pršljenova (spondilolisteza, sakralizacija, lumbalizacija pršljenova, spina bifida – rascjep luka pršljena, polupršljena i dr.), nakon ozljeda, raznih upala (tuberkuloza, infektivni spondilitis),te naročito  kod osteoporoze – bolesti krhkih kostiju. Nije rijetka i kod drugih metaboličkih bolesti kostiju, a nalazimo je i kod primarne bolesti nekih drugih zglobova (najčešće kuka, pa i koljena) kada čovjek nesvjesno zbog bolova u nogama mijenja mehanizam hoda, pa se javljaju bolovi u krstima.
Prenesena bol u područje krsta javlja se i kod nekih bolesti unutar trbušne šupljine: urogenitalnih organa, naročito reproduktivnih organa žena (kod nekih redovno tokom ili prije menstrualnog ciklusa), bubrega, tumora, koji mogu biti razvijeni i na kostima kičme. Uzrok krstobolje može biti i manjak fizičke aktivnosti. Pretjerana tjelesna težina, nepravilna obuća s previsokim potpeticama, ravna stopala, prevelika duševna napetost i hronični stres također mogu uzrokovati krstobolju.

Rizična skupina
To su svi ljudi koje rade težak fizički posao ili u višesatnom nefiziološkom položaju, pretežno sjedeći posao, stariji ljudi kod kojih je došlo do degeneracijskih procesa, ljudi sa osteoporozom ili nekom prirođenom anomalijom kičme, nakon ozljeda i operacija kičme.

Simptomi
Simptom je bol u slabinskom dijelu kičme koja može nastati naglo ili postepeno, biti lokalizirana u donjem dijelu kičme ili se širiti u jednu ili obje noge, te pojasastog tipa prema naprijed. Moramo voditi računa o početku bolesti (nagao, postepen), ozljeđivanju, podizanju tereta i trajanju tegoba. Važna nam je informacija o postojanju sličnih tegoba ranije i drugim zdravstvenim poremećajima kičme, opštem zdravstvenom stanju, te karakteristikama  boli (mjesto najžešće boli, uzročna veza s opterećenjem i rasterećenjem, širenje boli u noge i zahvaćenost, bol pri napinjanju – kašljanje, kihanje, smijeh, stolica; promjene osjetljivosti kože, razdoblja bolnosti i smanjenja bolova).

Pretrage i dijagnoza
Potreban je temeljit klinički pregled, te osnovne laboratorijske pretrage (SE, KKS, po mogućnosti ALP i CRP, mokraća), a po potrebi specifične laboratorijske pretrage. Radi se rendgenska snimka kičme (standardna u smjeru naprijed-nazad i postranično), te funkcionalne snimke u maksimalnom pretklonu naprijed i natrag. Po potrebi se mogu učiniti slojevne RTG-snimke, RTG karlice i kukova, vrlo rijetko pretraga ultrazvukom. Rade se i elektroneuromiografija  (kada se bolovi šire u noge), lumbalna mijelografija ili radikulografija (prikaz korijenova živaca uz pomoć kontrasta), te kompjutorizirana tomografija i magnetska rezonanca, koje puno detaljnije prikazuju promjene na kičmi. Te se primjenjuju osobito kada se radi o lumboishialgiji – širenju bolova iz kičme duž nogu.

Liječenje i prevencija
Krstobolja zahtijeva brzu ljekarsku pomoć. Liječenje može biti dugotrajno, zahtijeva sudjelovanje više ljekara-specijalista, a potrebna je i promjena načina života. Svrha je otkloniti uzrok bolesti – okolne štetne podražaje, suzbiti bol i spriječiti ponavljanje bolesti. Bilo bi najbolje uzrok krstobolje otkriti prije početka liječenja, ali često to zbog vrlo jakih bolova nije moguće. Liječenje u početnom i produljenom stadiju može biti poštedno i operativno. Najvažnije je ukloniti bolesnika od utjecanja provocirajućih faktora koji uzrokuju bol.
Od lijekova se primjenjuju razne vrste nesteroidnih protuupalnih antireumatika i analgetika u obliku pripravaka za uzimanje na usta, čepića, krema ili injekcija, a u slučaju da to ne pomaže postoje i vrlo jaki opijatni analgetici u obliku flastera. Obično se u prvih 7 dana dok se ne smiri bol ne poduzimaju dijagnostičke pretrage, već se preporučuje mirovanje u najpovoljnijem položaju i oprezno kretanje. Pravilo je da kod žestoke boli treba značajno umanjiti, ali ne i posve ukinuti bol lijekovima, jer je bol znak upozorenja. Može biti i znak neke ozbiljne bolesti, pa ako terapijom bol potpuno nestane prije utvrđenja uzroka, bolesnik se može vratiti poslovima koje inače ne bi smio te dugoročno još pogoršati stanje. Nakon utvrđenja uzroka boli, pristupa se liječenju prema vrsti bolesti. Uglavnom je to fizikalna terapija, koja kod velikog broja bolesnika značajno smanjuje tegobe (masaža ledom, ručna i podvodna masaža, topli oblozi, infracrvena i ultraljubičasta lampa, razne vrste elektroprocedura, magnetoterapija, ultrazvuk, laser i dr.).
Neizostavan dio liječenja je adekvatna gimnastika, po mogućnosti i u vodi, a primjenjuju se i razni oblici trakcije (istezanja zgrčenih mišićnih struktura na posebno konstruiranim krevetima). Liječenje se primjenjuje isključivo po preporuci ljekara, a ne po mišljenju bolesnika što bi bilo dobro za njega ili terapijom za koju je čuo da je pomogla nekom drugom, baš zbog velikog broja uzroka krstobolje, pa i različitih načina liječenja koji se smiju primijeniti kod određenih bolesti.
U slučaju nekog teškog mehaničkog oštećenja (skliznuće pršljena, suženje slabinskog kičmenog kanala, hernija diska – pomak međupršljenskog diskaa i pritisak na živce za noge) konzultira se neurohirurg i dolazi u obzir operativno liječenje. Kod hroničnih degenerativnih promjena i raznih uzroka nestabilnosti kičme dolazi u obzir primjena ortoza – raznih vrsta steznika i ortopedskih pomagala koji stabiliziraju i rasterećuju kičmu. Ipak, dugoročno gledajući, steznici slabe prirodni mišićni steznik trupa (mišiće leđa i trbušne mišiće), pa ih se preporučuje izbjegavati, a jačati mišiće. Ponekad se primjenjuje i kiropraktika, liječenje ručnim zahvatima kičme, kod koje je  potrebno veliko medicinsko znanje i smije je primjenjivati samo ljekar. Potrebno je korigirati statiku stopala, regulisati tjelesnu težinu, smanjiti stres i uzrok psihičke napetosti.

Prognoza
Prognoza ovisi o uzroku. Kod najčešćih krstobolja moguće je izbjeći ponavljanje bolesti poštivanjem jednostavnih pravila ponašanja: adekvatno držanje tijela, umjerena redovna fizička aktivnost, snaženje mišića koji oblikuju prirodni zaštitni stup oko kičme, periodička fizikalna terapija. Pri izvođenju poslova potrebno je koristiti zaštitne položaje za kičmu, izbjegavati sjedenje, neumjeren težak fizički rad. Preporučljivo je regulisati tjelesnu težinu na optimalnu, nošenje adekvatne obuće, korekcija svodova stopala ako je potrebno. Kod djece je od najranije dobi potrebno razvijati kulturu bavljenja sportom, te je potrebno pratiti razvoj ev. deformacija sistema za kretanje. Na taj način se mogu spriječiti mnoge štetne i neželjene posljedice, te sačuvati svoju kičmu.