v.d.Načelnika Klinike za radiologiju i nuklearnu medicinu:
Prim.dr. Mirna Šahimpašić

Tehnički sekretar Klinike: Mirjana Habul

Glavni inžinjer Klinike: Puran Ibrahim, dipl.ing.med.radiologije
Odgovorna osoba za zaštitu od jonizirajučeg zračenja: Bukvić Muslihudin, dipl.ing.med.radiologije

e-mail: info@ukctuzla.ba

Načelnik Klinike ……………………………………………………………..tel.: +387 35 303 532/590
Glavni inžinjer Klinike …………………………………………………………….tel.: +387 35 303 510
Tehnički sekretar Klinike………………………………………………………….tel.: +387 35 303 504
Poslovi poboljšanja kvaliteta i edukacije …………………………………… tel.: +387 35 303 554
Odgovorna osoba za zaštitu od jonizirajučeg zračenje…………………..tel.: +387 35 303 554

RADIOLOGIJA I NUKLEARNA MEDICINA
ORGANIZACIONA STRUKTURA

Odjeljenje za dijagnostičku radiologiju
Odjeljenje za interventnu radiologiju
Odjeljenje za nuklearnu medicinu

Koordinatori odjeljenja prema dijagnostičkim modalitetima:

1. Odjel torakalne radiologije i ultrazvučne dijagnostike
2. Odjel muskuloskeletne radiologije
3. Odjel gastrointestinalne radiologije
4. Odjel dijagnostike oboljenja dojke
5. Odjel neurodijagnostike
6. Odjel interventne radiologije
7. Odjel nuklearne medicine

Odgovorni odjeljenja Kinike:

1. Odgovorni tehničar klinike
2. Odgovorni tehničar nuklearne medicine
3. Odgovorni tehničar intrerventne radiologije
4. Odgovorna osoba za zaštitu od jonizirajučeg zračenja

 

DJELATNOST KLINIKE – RADIOLOGIJA

1. Kompjuterizovana tomografija (CT) je relativno neinvazivna radiološka metoda, koja daje veliki broj pouzdanih informacija i predstavlja jedan od temelja radiološke dijagnostike. Kao brza i efikasna metoda, koja se izvodi jednostavno, veoma je prihvatljiva za pacijenta i daje veliki broj dragocjenih dijagnostičkih podataka. CT glave je metoda izbora u hitnim neurološkim stanjima, te u kraniotraumi. CT glave kao relevantna pretraga daje dijagnostičke podatke koji određuju terapijski postupak u hitnim neurološkim i neurohiruškim slučajevima.
2. Gastrointestinalna radiološka dijagnostika
3. Nativna radiografija
4. UZ dijagnostika je neinvazivna dijagnostička metoda kojom se uz pomoću ultrazvučnih valova prikazuju unutrašnji organi prislanjanjem UZV sonde.
5. Denzitometrija kosti je neinvazivna metoda koja koristi razliku u apsorpciji gama ili rentgenskih zraka u kosti i mekom tkivu za direktno mjerenje mineralnog sadržaja kosti i za indirektno mjerenje gustoće kosti.
6. Kontrastne pretrage urinarnog trakta intravenska urografija (u daljem tekstu: IVU) je radiološka dijagnostička metoda snimanja bubrega i mokraćnih puteva (ureter, bešika i uretra). Intravenska urografija omogućava dijagnostiku smanjenja ili odsustva funkcije bubrega, te vizuelizaciju različitih patoloških procesa u mokraćnim putevima (tumori, kamenci, kongenitalne anomalije, hronične upalne promene, zastoj u protoku mokraće, uvećanje prostate itd.).
7. Magnetna rezonanca (u daljem tekstu: MR) je jedna od najsavremenijih radioloških dijagnostičkih metoda u dijagnosticiranju oboljenja organa i organskih sistema cijelog tijela, sa predominacijom na centralni nervni sistem. Potpuno je bezbolna, neinvazivna, kako za pacijenta tako i za zdravstveno osoblje koje učestvuje u pregledu. Kod indiciranja MR strogo se vodi računa o propisanim indikacijama.Na osnovu medicinskih indikacija pacijenti se upućuju, naručuju i određuju se prioriteti kako bolničkih, tako i ambulantnih pacijenata.
8. Angiografija: Invazivne dijagnostička metode pregleda arterijskih krvnih sudova hospitaliziranih pacijenta.
9. Endovaskularni tretman postavlja koila u intrakranijalnu aneurizmu rupturiranu ili nerupturiranu
10. Flebografija invazivna dijagnostička metoda pregleda krvnih sudova ubrizgavanjem hidrosolubilnog kontrasta
11. Endovaskularni tretman postavljanja koila u intrakranijalnu aneurizmu rupturiranu ili nerupturiranu je invazivna radiološka terapijska procedura koja se provodi samo hospitaliziranim pacijentima.
12. CT angiografija je radiološka dijagnostička neinvazivna procedura za prikaz stanja krvnih sudova (arterijskih i venskih), koja se izvodi uz primjenu jodnog nejonskog kontrastnog sredstva.
13. Color Doppler sonografija je ultrazvučni pregled krvnih žila koji omogućava slikovni prikaz izgleda ispitivane krvne žile, odnosno njezine stijenke kao i analizu hemodinamike, cirkulacije krvi unutar krvne žile.
14. Radiološka zaštita:potvrda identif.pacijenta-joniziraj.zračenje ,zaštita od zračenja osoba koje pomažu pacijentu,medicinsko-pravni aspekti izlaganja jonizirajućem zračenju, zaštita pacijenata – trudnice, dojilje i djeca ,vođenje evidencija vezanih za rad sa izvorima jon.zračenja,sigurnosni postupci za pacijente kod radiodijagnostičkih procedura

 

DJELATNOST KLINIKE – NUKLEARNA MEDICINA

1. Izvođenje svih procedura, nuklearno – medicinskih „in vitro“ i „in vivo“
2. Terapija radio aktivnim izotopima:Mnoge bolesti štitnjače liječe se, osim lijekovima i hirurški, još i posebnom nuklearno-medicinskom metodom. Terapijski postupak je jednostavan: jod se unosi na usta, liječenje je izuzetno djelotvorno, a komplikacije i nuspojave su vrlo rijetke zbog prirodnog svojstva joda da selektivno ulazi u štitnjaču. Radiojodne terapije je moguće provesti i ambulantno
3. Aspiraciona punkcija štitne žlijezde:Aspiraciona punkcija štitnjače, vrata i supraklavikularnih jama tankom iglom (fine-needle-aspiration-biopsy-FNAB) (u daljem tekstu: FNAB) je dijagnostička metoda koja predstavlja opšte prihvaćen i koristan dijagnostički postupak, koji ima izuzetnu vrijednost u evaluaciji nodusa i selekciji bolesnika za hirurško liječenje.
4. Scintigrafske pretrage na gamma kameri (dinamika i statika bubrega, scintigrafija kostiju, scintigrafija štitne, scintigraftija PTH ).Scintigrafija je dijagnostička metoda koja se koristi u nuklearnoj medicini za snimanje raspodjele radiofarmaka u tijelu. Osnovni uređaj za izvođenje scintigrafije je gama kamera. Prema tehnici snimanja razlikuju se statička i dinamska scintigrafija.Dinamska scintigrafija se izvodi u jednoj projekciji. Snimanje počinje istovremeno sa intravenskom aplikacijom radiofarmaka i izvodi se u toku vremenskog perioda koji odgovara ispitivanom fiziološkom procesu. Cjelokupni period snimanja dijeli se na vremenske intervale i za svaki interval se dobija po jedan scintigram.
5. UZ pregledi štitne žlijezde:Ultrazvuk je jedna od osnovnih, pretraga žlijezda s unutarnjim lučenjem u vratnoj regiji. Najčešće se prikazuje i pregledava štitna žlijezda koja je na vratu lako dostupna ultrazvučnoj analizi. Anatomski gledano, normalna štitna žlijezda sastoji se od 2 režnja koji leže s prednje strane vrata prema postranično. Ispod nje se nalazi traheja ili dušnik. Režnjevi nisu jednaki, desni je obično veći, a lijevi manji. ŠtiTna žlijezda obično je kod muškaraca veća.Ultrazvuk je bezbolna metoda. Ultrazvučne sonde odašilju zvučne valove visokih frekvencija, koji se većinom reflektiraju od unutarnjih tkiva dok se jedan dio apsorbira, a dio raspršuje. Sonda prima te reflektirane valove, te pomoću softiciranog kompjutera i programa stvara slikovni prikaz žlijezde i ispitivanog okolnog tkiva, struktura vrata i limfnih čvorova. Pri tom nema ionizirajućeg zračenja ili radioaktivnog zračenja kao što je to slućaj kod RTG snimaka, Ct-a ili scintigrafijskih metoda.Pretraga se izvodi u ležećem položaju, tako da se glava zabaci prema natrag, a ispod vrata se stavi prilagođeni jastuk. U mirnom zatamnjenom prostoru ljekar će vam na vrat nanjeti nešto prozirnog gela. Gel je na bazi vode i služi prijenosu zvučnih valova u tkivo, te prijemu valova iz tkiva. Sondom se ispituje željeni organ uz manji pritisak. Na kraju pretrage dobit ćete paketić mekanih papirnatih ubrusa za uklanjanje viška gela, koji je još jednom napominjemo, na bazi vode i lako se odstranjuje, ne šteti koži, obično ne izaziva alergijske reakcije i ne prlja odjeću.
7. Pregledi i mišljenja za “in vitro” i “in vivo”