Evropski dan borbe protiv melanoma obilježava se danas pod motom: "Nemojte da gledate, a da ne vidite". Cilj obilježavanja je podizanje svijesti javnosti o opasnostima, značaju rane dijagnoze i načinima liječenja ove bolesti. Melanom je maligni tumor pigmentiranih stanica kože. To je najčešća bolest kože koja može dovesti do smrti. Broj oboljelih od melanoma je u stalnom porastu i to je jedan od tumora s najvećom ekspanzijom u posljednje vrijeme. Godišnje povećanje broja oboljelih je 7%. “Maligni tumori kože ugrožavaju život čovjeka i javljaju se uglavnom na dijelovima tijela koji su intenzivnije izlagani suncu. Do sada se smatralo da melanom nastaje iz mladeža, ali najnovija istraživanja su pokazala da u 70% slučajeva melanom nastaje na nepromjenjenoj koži, nakon dugotrajnog i nekritičnog izlaganja suncu. Maligni tumori kože češće se javljaju kod osoba svijetle kože i osoba starijih od 50 godina, rizik je povećan i kod osoba koje koriste solarijume i koje imaju više od 50 mladeža, ali i osoba koje su u porodici imale nekoga ko je bolovao od raka kože. Rizik je takođe povećan i kod pacijenata kojima su transplantirani organi“, istakla je dr.Midheta Bijedić, mr.med.sci. sa Klinike za kožne bolesti UKC Tuzla. Prema njenim riječima vrlo je važna rana dijagnoza i u tom cilju kontinuirana edukacija populacije o potrebi preventivnih pregleda posebno za osobe koje pripadaju navedenim rizičnim skupinama.Incidenca melanoma u svijetu je u stalnom porastu. Procjenjuje se da godišnje od melanoma oboli 130 000 ljudi u svijetu, od čega 54 000 u Evropi. Melanom uzrokuje smrt kod 37 000 ljudi u svijetu. Njegova učestalost ovisi od geografske širine tako da područja bliža ekvatoru imaju veću incidencu. Najveća incidenca melanoma je u Australiji i Novom Zelandu, a najmanja u Japanu. U Evropi učestalost melanoma je najveća u Norveškoj, dok u Bosni i Hercegovini zbog nepostojanja Nacionalnog registra za rak, nema tačnih podataka o učestalosti melanoma kože. Statistički pokazatelji za područje Federacije BiH pokazuju porast od 60 novooboljelih godišnje. Prva javnozdravstvena akcija obilježavanja dana melanoma održana je u Belgiji 1999.godine, a nakon toga projekt se proširio na još tridesetak zemalja. Bosna i Hercegovina se u ove aktivnosti uključila 2010. godine.

U povodu Međunarodnog dana medicinskih sestara koji se obilježava  12. maja, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla uputio je čestitku svim medicinskim sestrama - tehničarima.

„Medicinske sestre- tehničari kao dio tima medicinskih profesionalaca imaju veoma značajnu i odgovornu ulogu. Kako bi odgovorile svim postavljenim zadacima one moraju biti vrhunski educirane, kako bi bile podrška razvoju i reformi stručnih, organizacijskih i edukativnih procesa u zdravstvenom sistemu. Postojanje brojnih usmjerenja u armiji zdravstvenih radnika koje nazivamo medicinskim sestrama-tehničarima, u bolničkim ustanovama, primarnoj zdravstvenoj zaštiti, laboratorijama, radiološkim odjeljenjima,  govori u prilog složenosti ovog poziva. Značaj sestrinstva je posebno izražen danas, kada savremeni multidisciplinaran pristup dijagnostici i liječenju oboljelih zahtjeva izuzetno educiran i osposobljen kadar svih profila. Istovremeno, dok radimo i živimo u eri sve složenije tehnologije, kada savremeni način života i rada nerijetko dovodi do udaljavanja ljudi, medicinske sestre-tehničari su najuporniji borci za humani pristup u liječenju.Upućujem Vam čestitku povodom Međunarodnog dana sestara-tehničara i želim zahvaliti na doprinosu koji svakodnevno dajete u pružanju njege oboljelim, unapređenju zdravlja stanovništva i sprečavanju bolesti, te na Vašim izuzetnim naporima i zalaganju u realizaciji najzahtjevnijih projekata koji se implementiraju u JZU UKC Tuzla.“

                                                                                                                                                                                                                           D I R E K T O R

                                                                                                                                                                                                          Prof. dr. med. sci. Elmir Čičkušić

Četvrti tuzlanski neurološki susreti koji će se održati u subotu, 5.maja 2012. godine u Tuzli u organizaciji  Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla i Udruženja neurologa Tuzlanskog kantona, pod pokroviteljstvom Akademije medicinskih nauka Bosne i Hercegovine posvećeni su glavobolji. „Namjera je da susreti budu edukativni za one koji manje znaju, a žele da uče, da budu prilika za razmjenu iskustava i znanja, mjesto susretanja onih koji vole neurologiju, mjesto susretanja starih prijatelja otvorena srca i mjesto uspostave novih ljudskih i stručnih kontakata”, ističe prof. dr Osman Sinanović, predsjednik organizacionog odbora susreta. Dodao je da i ovi susreti okupljaju brojna vodeća imena u oblasti neurologije iz regije, te da će izložene teme sigurno biti vrlo korisne kada je u pitanju problem koji predstavljaju glavobolje. Prema riječima doc.dr.Mirjane Vidović, direktorice Klinike za neurologiju, kod većine neuroloških problema glavobolja se javlja kao najčešći simptom.“ Poznato je da od jednog oblika glavobolje pati jedna četvrtina  populacije i da glavobolje predstavljaju kompleksan problem. Iako je ovaj susret namjenjen ljekarima neurolozima naša želja je da prisustvuju i ljekari porodične i opšte medicine, jer su oni prvi kojima se pacijenti javljaju“, rekla je doc.dr.Vidović.

U amfiteatru Klinike za interne bolesti danas je održan 223. stručni sastanak medicinskih sestara-tehničara, na kojem su izlagane dvije aktuelne teme. O „Procesu zdravstvene njege kod bolesnika sa eksplozivnom politraumom“ govorila je Sabaheta Glimčević, medicinska sestra Klinike za očne bolesti. Prilikom izlaganja rada istakla je da eksplozivne povrede nastaju pri eksplozijama raketa za vatromet, industrijskim eksplozijama komprimiranih sudova i pri eksploziji bombi. Posljedice kontuzionih povreda očne jabučice mogu biti od blažih do veoma teških povreda, koje u velikom broju dovode do  gubitka oka. Kroz rad je izvršen i prikaz slučaja pacijenta koji je zadobio povrede oka pri eksploziji u rudniku. Drugi rad pod nazivom „Proizvodnja komponenata krvi 2007-2011“ je izlagala Nataša Krešić, medicinska sestra Poliklinike za transfuziologiju. Ona je istakla da je krv tekuće tkivo koje cirkuliše sistemom krvnih sudova, da se ne može dobiti sintetskim putem i da je jedini izvor čovjek. Prema njenim riječima transfuzijsko liječenje nije slično ni jednom drugom liječenju i zasniva se na sve većoj primjeni komponenata krvi, dakle pacijent dobija samo one sastojke krvi koji mu nedostaju. Time se nastoji povećati učinkovitost liječenja i smanjiti učestalost i jačina nuspojava.