U povodu obilježavanja 1. decembra, Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a, zdravstveno osoblje Klinike za zarazne bolesti UKC Tuzla organizovalo je niz aktivnosti u cilju podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije.
HIV predstavlja virus ljudske ili humane imunodeficijencije koji narušava imunitet osobe zbog čega ona postaje podložna razvoju oportunističkih ili bilo kojih drugih zaraznih oboljenja. Ukoliko se pravilno ne tretira HIV može dovesti do nastanka posljednje faze infekcije, odnosno obolijevanja od AIDS-a.
Obilježavanje 1. decembra, Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a, globalna je inicijativa posvećena podizanju svijesti o HIV-u i AIDS-u te pružanju podrške osobama koje žive s HIV-om i njihovim obiteljima. Svake godine organizacije Ujedinjenih naroda, vlade i civilno društvo udružuju snage kako bi provodili kampanje vezane uz specifične teme povezane s HIV-om.
Klinika za zarazne bolesti UKC Tuzla ove godine se pridružuje obilježavanju ovog značajnog datuma kroz organizovana stručna predavanja i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV, Hepatitis B i Hepatitis C.
Tim povodom, na dan, 1. decembra u UKC Tuzla, u okviru Savjetovališta za dobrovoljno, povjerljivo, besplatno savjetovanje i testiranje na HIV i virus C hepatitisa, tokom 24 sata bit će organizovano besplatno i potpuno anonimno testiranje za građane.
Za stručnu javnost Klinika za zarazne bolesti organizovala je stručno predavanje na temu “Prevladavanje poremećaja, transformiranje odgovora na AIDS”.
Prema riječima, prof. dr. med. sc. Rahime Jahić, načelnice Klinike za zarazne bolesti, desetljeća napornog rada i solidarnosti smanjila su godišnji broj ljudi koji dobivaju HIV i ljudi koji umiru od uzroka povezanih s AIDS-om na najniži nivo u više od 30 godina. Međutim, kako ističe prof dr. Jahić, pad broja nije dovoljan da se AIDS okonča kao prijetnja javnom zdravlju. Program borbe protiv HIV-a za cilj je imao okončanje AIDS-a do 2030. godine i u 2024. godini globalni odgovor na HIV bio je bliži nego ikad postizanju ovih ciljeva, ali zbog brojnih izazova sa kojima se suočava veliki broj društvenih zajednica program se našao na prekretnici sa izraženom nestabilnošću i uz opterećenje multilateralne suradnje.
“Modeliranje UNAIDS-a pokazuje da bi, ako financiranje trajno nestane, do 2029. moglo biti dodatnih 6 miliona HIV infekcija i dodatnih 4 miliona smrtnih slučajeva povezanih s AIDS-om. Trenutno je odgovor na AIDS možda u krizi, ali imamo sposobnost transformacije, s tim da se ona ne može dogoditi preko noći. Globalna solidarnost i obnovljena predanost partnera u financiranju bit će potrebne dok zemlje planiraju i vode održive prijelaze prema samofinanciranju. Predložen je novi pristup, a to je testiranje na HIV vođeno indikatorskim stanjima, i to bi trebalo biti dodatni element sveobuhvatne strategije testiranja na HIV jer HIV indikatorska stanja su simptomi koji se češće javljaju kod osoba sa osnovnom HIV infekcijom nego kod osoba bez HIV infekcije”, rekla je tokom predavanja prof. dr. Jahić.
Aktivnosti besplatnog testiranja na HIV, hepatitis B i Hepatitis C organizovani su i u TC Tuzlanka, gdje je odziv građana, prema riječima, dr. Denisa Žepića, infektologa Klinike za zarazne bolesti UKC Tuzla, bio izuzetno dobar, te su iskorišteni svi planirani brzi testovi.
“U zaštiti za osobe koje žive s HIV-om, rana dijagnoza infekcije jedan je od najvećih izazova. Preporuka za testiranje na HIV ima za cilj smanjiti stopu kasnih dijagnoza HIV-a i razvoja bolesti. Kada se dijagnostikuje virus HIV- a pacijentu se odredi kombinacija lijekova, jer kod takvih pacijenata dolazi do pada imuniteta i mogućnosti razvoja drugih oboljenja.Važno je naglasiti da sam virus HIV-a ne dovodi do bolesti i zahvaljujući savremenoj terapiji osobe sa HIV-om mogu živiti dug i zdrav život, raditi i zasnivati porodicu, te biti potpuno uključeni u društvo”, istakao je dr. Žepić.
