“Ratna hirurgija tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995.” tema je simpozija koji je juče održan uz prisustvo brojnih zvanica, istaknutih ljekara i ratnih hirurga.
Simpozij je dio institucionalnog programa obilježavanja genocida nad Bošnjacima, a okupio je ljekare, medicinsko osoblje, ratne hirurge, članove porodica poginulih, kao i mnogobrojne goste iz cijelog kantona i šire.
Cilj ovog značajnog skupa bio je očuvanje historijskog pamćenja, njegovanje kulture sjećanja i međugeneracijsko povezivanje zdravstvenih radnika kroz prenošenje iskustava onih koji su u najtežim uslovima ratne svakodnevice spašavali ljudske živote.
Simpozij je održan u organizaciji Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla i Udruženja demobilisanih boraca javnih zdravstvenih ustanova u Tuzlanskom kantonu.
Direktor UKC Tuzla, prof. dr. Šekib Umihanić je istakao da je ideja za organizaciju ovog simpozija proistekla iz želje da se tema Ratne hirurgije obradi kroz institucionalan pristup.
“Tema ratne hirurgije duboko je urezana u kolektivno pamćenje zdravstvenih radnika, ali do sada nije sistematski tretirana kroz naučno-stručni okvir. Ovo nije simpozij na kojem će se vagati individualni doprinos bilo kojeg pojedinca tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Ovo nije ni mjesto za isticanje jednih nad drugima, niti prostor za nadmetanja. Ovo je pokazatelj neupitne volje za opstankom, pokazatelj organizovanosti, nadljudskog napora i humanosti zdravstvenih radnika u vremenu kada su granice humanosti svakodnevno bile testirane. Ovo je, iznad svega, izraz zahvalnosti i svojevrsnog priznanja za one koji su se, u krajnje nehumanim uslovima, borili za svakog čovjeka bez obzira na ime, vjeru, ili pripadnost i time branili svoj ljekarski poziv i borili za opstanak Bosne i Hercegovine. Namjera ovog simpozija je jasna. Želimo da mlade generacije zdravstvenih radnika čuju, osjete i razumiju u kakvim su okolnostima djelovali njihovi današnji profesori, mentori i kolege. Da znaju da su hirurške sale bile improvizirane, da su instrumenti sterilizirani u pećima na drva, da se operisalo bez struje pod fenjerima, a da se nada nikada nije gasila. Da shvate da medicina nije samo znanje i tehnika, već etika, humanost, dostojanstvo i odgovornost”, rekao je u svom obraćanju prof. dr. Šekib Umihanić.
Kao počasni gost simpoziju je prisustvovao i potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, Refik Lendo koji je u svom obraćanju istakao da su medicinski radnici među najzaslužnijim za odbranu Bosne i Hercegovine od agresije.
„Želim da odam priznanje svim medicinskim profesionalcima koji su na različitim mjestima, u različitim okolnostima i vrlo teškim situacijama radili svoj časni i humani poziv. Kao svaki naš borac, od borca pa do komadanta, tako i naš sanitet, od bataljonskog, brigadnog do naših ratnih hirurgija, bolnica liječili svakog povrijeđenog i bolesnog i na taj način branili i odbranili Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Lendo.
Jedan od predavača na simpoziju bila je i prof. dr. Mirsada Prašo, dugogodišnja načelnica Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju UKC Tuzla, u penziji. Ona je tokom ratnih dešavanja kao anesteziolog bila stručno angažovana u Ratnoj bolnici u Gradačcu.
“U ratu svi gube, samo hirurgija profitira i mogu vam reći da smo ponosni na ono što smo uspjeli uraditi u tom periodu, kada su u pitanju ratne povrede. Neću pretjerati ako vam kažem da su ljekari iz drugih država Evrope naše snimke nastale tokom rata pokazivali na svjetskim kongresima i simpozijumima iz hirurgije. U Ratnoj bolnici u Gradačcu zbrinuto je 3840 povreda, politraumatizovanih ranjenika i hiljadu drugih povreda u lokalnoj anesteziji”, istakla je prof. Prašo.
Iskustva rada u ratnim bolnicama, pored prof. dr. Mirsade Prašo podjelili su: prof. dr. Ilijaz Pilav, ratni hirurg u Srebrenici, prim. dr. Fatima Klempić-Dautbašić ratni ljekar i učesnik “Puta spasa”, prim. dr. Fadil Pitić, načelnik Ratne bolnice Gračanica, dr. Edvin Mulalić, iz Ratne bolnice Gračanica, dr. Mensur Hadžibeganović, ratni ljekar u Živinicama, prim. dr. Muhamed Fatić, načelnik Ratne bolnice Kladanj, dr. Osman Muratović iz Ratne bolnice Kladanj, doc. dr. Zlatko Ercegović iz Ratne bolnice Čelić, dr. Sahmir Šadić iz Ratne bolnice Maoča, prof. dr. Dragan Piljić iz Ratne bolnice Bosanska Bijela, prim. dr. Ademir Odobašić iz Ratne bolnice Gradačac, prof. dr. Šefik Hasukić iz Ratne bolnice Tešanj i prof. dr. Adi Rifatbegović koji je izlagao o osnivanju i radu Ratne bolnice Rainci i radu načelnika Ratne bolnice prof. dr. Ekrema Dizdarevića.
O ratnim iskustvima govorili su i prim. dr. Hasan Prašo, dr. Abdulah Fazlić, prof. dr. Sead Ahmetagić i prof. dr. Vahid Jusufović.
Prisutnim zvanicama, u ime generalmajora Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Mirsada Ahmića, obratio se brigadir Faruk Ganić, komandant 2. pješadijskog rendžerskog puka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, koji je pročitao pismo generalmajora Ahmića upućeno učesnicima simpozija.
Simpozij na temu ratne hirurgije završen je zaključcima o pokretanju inicijative za izradu sveobuhvatne monografije o ratnim bolnicama koje su djelovale pod komandom Drugog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, te o pokretanju inicijative o osnivanju Udruženja veterana sanitetske službe Armije RBiH sa ciljem očuvanja, istraživanja i afirmacije naslijeđa ratne hirurgije tokom agresije na Rebliku Bosnu i Hercegovinu, izradi prijedloga o formiranju Spomen sobe u okviru Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, posvećene ratnoj hirurgiji i zdravstvenom sistemu tokom agresije, kao i upućivanju inicijative univerzitetima u Tuzli za vraćanje predhodnog naziva predmetu „Hirurgija“ njegov stari naziv “Hirurgija sa ratnom hirurgijom”, a da se na svim fakultetima zdravstvenog usmjerenja uvede predmet “Krizni menadžment u zdravstvu”. Također dat je prijedlog za realizaciju projekta mapiranja i trajnog obilježavanja lokacija ratnih bolnica Drugog korpusa ARBiH kroz postavljanje informativnih i memorijalnih tabli, kao i pokretanju inicijative za snimanje dokumentarnog filma o radu i značaju ratnih bolnica u zoni odgovornosti Drugog korpusa ARBiH, kao trajnog audiovizuelnog svjedočanstva. U zaključcima je naveden i prijedlog za pokretanje inicijative da Udruženje građana veterana sanitetske službe, koje bi bilo formirano, utvrdi datum koji bi se svake godine obilježavao kao godišnjica sanitetske službe, uz prateći program i odgovarajući sadržaj.
Simpozij je bio prilika i da se istovremeno održi izložba fotografija “Put spasa” autora Ahmeta Bajrića Blicka, koji je kroz fotografije predstavio vizuelni zapis civilnih evakuacija i trenutka dolaska ranjenih i iscrpljenih na slobodnu teritoruju gdje im je ukazivana zdravstvena pomoć i njega.
Delegacije Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla i Udruženja demobilisanih boraca javnih zdravstvenih ustanova u Tuzlanskom kantonu položili su i cvijeće na spomen obilježje poginulim zaposlenicima, borcima Armije RBiH i civilnim žrtvama rata 1992.-1995. godine u krugu Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla.