Stabilna angina pectoris
Bolest koronarnih arterija najčešći je uzrok angine pectoris. Naslage na unutrašnjim zidovima koronarnih arterija sprječavaju dotok dovoljnih količina krvi u srčani mišić. Aktivnosti ili situacije koje zahtijevaju povećani dotok krvi u srce (vježbanje, teži obroci hrane, stres), mogu uzrokovati anginu pectoris. Rjeđi uzroci angine pectoris su spazam (stezanje) koronarne arterije (Prinzmetalova angina), bolesti srčanih zalistaka, zatajenje srca i poremećeni srčani ritam. Bolest je češća u muškaraca. Faktore rizika čine: pušenje, visoke vrijednosti holesterola u krvi, visoki krvni pritisak, šećerna bolest (dijabetes), pojava koronarne bolesti srca u porodici, nedovoljna fizička aktivnost, te povećana tjelesna težina (30% veća od idealne). Bolest se pojavljuje u populaciji s učestalošću od oko 3 posto.

Simptomi

  • bol ili nelagoda u prsima ili blizini grudnog koša ispod prsne kosti može se širiti u rame, ruku, vilicu, vrat, leđa ili druga područja, a često se opisuje kao stezanje, pritiskanje, pritisak, pečenje, gušenje, bol;
  • bol nije tačno lokalizirana;
  • do boli može doći u stanju mirovanja;
  • obično kratki bolovi u trajanju od 1 do 15 minuta;
  • bolovi obično nestaju nakon odmora i/ili nitroglicerina.

Pretrage
Bol koja ne prestaje nakon 3 tablete nitroglicerina, uzetih u razmaku od 5 minuta, a traje duže od 15 minuta, prije je povezana sa srčanim napadom nego s anginom. Pregled može pokazati promjenu krvnog pritiska . Mogu se javiti prolazni šum na srcu ili aritmije (nepravilni otkucaji srca). Promjene EKG-a tijekom provjere izdržljivosti (ergometrija) potvrđuju dijagnozu angine. U nekih je bolesnika potrebno učiniti CT slike srca ili angiografiju. Na oštećenja srca tokom duže epizode boli u prsima ukazuju povećane vrijednosti srčanih enzima (CPK).

Liječenje
Ciljevi liječenja su smanjenje simptoma i sprječavanje komplikacija. Za vrijeme napada angine pectoris preporučuje se mirovanje. Nitroglicerin ispod jezika djeluje na nestanak boli tokom napada. Preventivnim liječenjem nitroglicerinom, beta- blokatorima, antagonistima kalcija i acetilsalicilnom kiselinom može se spriječiti angina pectoris. U nekih je bolesnika potrebno propisati i lijekove za kontrolu holesterola, krvnog tlaka i poremećenog srčanog ritma. Preporučuju se programi srčane rehabilitacije u svrhu poboljšanja kardiovaskularne sposobnosti. U određenih je bolesnika potrebno operativno liječenje: ugrađivanje aorto-koronarne premosnice (engl. by-pass) ili perkutana transluminalna koronarna angioplastika.

Prognoza
Simptomi angine pectoris se obično poboljšavaju liječenjem. Stopa smrtnosti varira i zavisi o mnogo faktora. Može doći do iznenadne smrti, akutnog infarkta miokarda ili nestabilne angine.

Komplikacije

  • nestabilna angina
  • akutni infarkt miokarda
  • iznenadna smrt uzrokovana smrtonosnim aritmijama

Traženje ljekarske pomoći – Pozovite ljekara ako se u grudima razvije nepoznata bol, ako angiozni napad promijeni svojstva, učestalost, težinu ili trajanje ili ako su potrebne veće doze nitroglicerina ili bol ne prestaje u roku od 15 minuta.

Prevencija
Najbolja je prevencija uticati na faktore rizika koji se mogu promijeniti. To se odnosi na prestanak pušenja, smanjenje tjelesne težine (ako je ona povećana), te kontrolu krvnog pritiska, šećera i holesterola. Neka su ispitivanja pokazala da se uticajem na faktore rizika može spriječiti napredovanje oštećenja koronarnih arterija. Acetilsalicilna kiselina(Andol,Aspirin), lijekovi kao što su nitrati (nitroglicerin), beta-blokatori, kalcijski antagonisti ili drugi mogu se primijeniti u svrhu prevencije angine i njezinog ublažavanja.

Nestabilna angina pectoris
Bol ili nelagodnost u grudnom košu uzrokovana nedovoljnim dotokom krvi u srčani mišić; od stabilne angine, akutnog infarkta miokarda i nesrčane boli u grudima razlikuju se oblikom, težinom, učestalošću simptoma i nivoom aktivnosti koja ubrzava nelagodu.

Uzroci, učestalost i faktori rizika
Bolest koronarne arterije je najčešći uzrok nestabilne angine. Spazam koronarne arterije uzrokuje anginu u manje od 10% slučajeva. Suženje koronarnih arterija može biti dovoljno teško da uzrokuje stabilnu anginu u slučaju napora ili stresa, ili može biti takvo da uopštee ne uzrokuje nikakve simptome. Kod nestabilne angine, bol u grudima može se javiti i u stanju mirovanja ili može doći do povećanja težine, učestalosti ili trajanja boli i pri manjim fizičkim aktivnostima. Infarkt miokarda može biti u anamnezi. Diabetes mellitus, hipertenzija, miksedem, bolest perifernih krvnih žila, kardiomiopatija i ateroskleroza mogu dovesti do angine pectoris. Bolest je češća u muškaraca. Faktore rizika čine: pušenje, visoke vrijednosti holesterola u krvi, visoki krvni pritisak, šećerna bolest (dijabetes), pojava koronarne bolesti srca u porodici, nedovoljna fizička aktivnost, te povećana tjelesna težina (30% veća od idealne). Povremeno, iznenadni stres može ubrzati angiozni napad. Nestabilna angina javlja se u otprilike 6 od 10 000 ljudi.

Simptomi

  • bol ili nelagoda u grudima ili blizini ispod grudne kosti može se širiti u rame, ruku, vilicu, vrat, leđa ili druga područja, a često se opisuje kao stezanje, pritiskanje, pritisak, pečenje, gušenje, bol;
  • bol nije točno lokalizirana;
  • do boli može doći u stanju mirovanja
  • bol može biti nova.

Ako je prisutna stabilna angina, razvoj nestabilne angine vidi se po promjeni u svojstvima, učestalosti ili težini. Također se može vidjeti po povećanom korištenju nitroglicerina.

Znakovi i pretrage
Ljekarskim se pregledom mogu otkriti promjene krvnog pritiska. Mogu se javiti prolazni šum srca ili aritmije (nepravilni otkucaji srca). Promjene EKG-a do kojih dolazi pri bolovima, a u stanju mirovanja, često pomažu pri postavljanju dijagnoze. Često je potrebo učiniti CT slike srca ili koronarnu angiografiju (prikaz krvnih sudova pomoću kontrasta).

Liječenje
To je teško zdravstveno stanje koje zahtijeva bolničko liječenje. Ciljevi liječenja su smanjenje simptoma i spriječavanje komplikacija. U slučaju pojave boli u prsima, preporučuje se mirovanje. Tijekom angioznog napada daju se acetilsalicilna kiselina, heparin i nitroglicerin (često intravenozno). Ostali lijekovi uključuju beta-blokatore, kalcijske antagoniste i anksiolitike, a primjenjuju se u svrhu kontrole krvnog pritiska i poremećenog srčanog ritma. U nekih je bolesnika potrebno operativno liječenje: ugrađivanje aorto-koronarnog bajpasa ili širenjem sužene krvne žile perkutanom transluminalnom koronarnom angioplastikom.

Prognoza
Ishod bolesti varira i ovisi o mnogo faktora; jedan od njih je težina oštećenja koronarnih arterija. Može doći do infarkta miokarda, aritmija ili iznenadne smrti.
Komplikacije

  • akutni infarkt miokarda
  • iznenadna smrt zbog smrtonosnih aritmija

Traženje ljekarske pomoći
Pozovite ljekara ako se u grudima razvije nepoznata bol, ako angiozni napad promijeni kakteristike, učestalost, težinu ili trajanje ili ako su potrebne veće doze nitroglicerina ili bol ne prestaje u roku od 15 do 20 minuta.

Prevencija
Najbolja je prevencija uticati na faktore rizika koji se mogu promijeniti. To se odnosi na prestanak pušenja, smanjenje tjelesne težine (ako je ona povećana), te kontrolu krvnog pritiska, šećera i holesterola. Neka su ispitivanja pokazala da se uticajem na faktore rizika može spriječiti napredovanje oštećenja koronarnih arterija. Acetilsalicilna kiselina, lijekovi kao što su nitrati (nitroglicerin), beta- blokatori, kalcijski antagonisti ili drugi mogu se primijeniti u svrhu prevencije angine i njezinog ublažavanja.