{"id":1231,"date":"2016-02-24T09:09:57","date_gmt":"2016-02-24T09:09:57","guid":{"rendered":"http:\/\/10.0.0.65\/ukctuzla3\/?page_id=1231"},"modified":"2016-02-24T09:09:57","modified_gmt":"2016-02-24T09:09:57","slug":"angina-pectoris","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/?page_id=1231&lang=bs","title":{"rendered":"Angina pectoris"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"color: #800000;\"><strong>Stabilna angina pectoris <\/strong><\/span><br \/>\nBolest koronarnih arterija naj\u010de\u0161\u0107i je uzrok angine pectoris. Naslage na unutra\u0161njim zidovima koronarnih arterija sprje\u010davaju dotok dovoljnih koli\u010dina krvi u sr\u010dani mi\u0161i\u0107. Aktivnosti ili situacije koje zahtijevaju pove\u0107ani dotok krvi u srce (vje\u017ebanje, te\u017ei obroci hrane, stres), mogu uzrokovati anginu pectoris. Rje\u0111i uzroci angine pectoris su spazam (stezanje) koronarne arterije (Prinzmetalova angina), bolesti sr\u010danih zalistaka, zatajenje srca i poreme\u0107eni sr\u010dani ritam. Bolest je \u010de\u0161\u0107a u mu\u0161karaca. Faktore rizika \u010dine: pu\u0161enje, visoke vrijednosti holesterola u krvi, visoki krvni pritisak, \u0161e\u0107erna bolest (dijabetes), pojava koronarne bolesti srca u porodici, nedovoljna fizi\u010dka aktivnost, te pove\u0107ana tjelesna te\u017eina (30% ve\u0107a od idealne). Bolest se pojavljuje u populaciji s u\u010destalo\u0161\u0107u od oko 3 posto.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #3b5576;\">Simptomi<\/span><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>bol ili nelagoda u prsima ili blizini grudnog ko\u0161a ispod prsne kosti mo\u017ee se \u0161iriti u rame, ruku, vilicu, vrat, le\u0111a ili druga podru\u010dja, a \u010desto se opisuje kao stezanje, pritiskanje, pritisak, pe\u010denje, gu\u0161enje, bol;<\/li>\n<li>bol nije ta\u010dno lokalizirana;<\/li>\n<li>do boli mo\u017ee do\u0107i u stanju mirovanja;<\/li>\n<li>obi\u010dno kratki bolovi u trajanju od 1 do 15 minuta;<\/li>\n<li>bolovi obi\u010dno nestaju nakon odmora i\/ili nitroglicerina.<\/li>\n<\/ul>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Pretrage <\/strong><\/span><br \/>\nBol koja ne prestaje nakon 3 tablete nitroglicerina, uzetih u razmaku od 5 minuta, a traje du\u017ee od 15 minuta, prije je povezana sa sr\u010danim napadom nego s anginom. Pregled mo\u017ee pokazati promjenu krvnog pritiska . Mogu se javiti prolazni \u0161um na srcu ili aritmije (nepravilni otkucaji srca). Promjene EKG-a tijekom provjere izdr\u017eljivosti (ergometrija) potvr\u0111uju dijagnozu angine. U nekih je bolesnika potrebno u\u010diniti CT slike srca ili angiografiju. Na o\u0161te\u0107enja srca tokom du\u017ee epizode boli u prsima ukazuju pove\u0107ane vrijednosti sr\u010danih enzima (CPK).<br \/>\n<span style=\"color: #3b5576;\"><strong><br \/>\nLije\u010denje<\/strong><\/span><br \/>\nCiljevi lije\u010denja su smanjenje simptoma i sprje\u010davanje komplikacija. Za vrijeme napada angine pectoris preporu\u010duje se mirovanje. Nitroglicerin ispod jezika djeluje na nestanak boli tokom napada. Preventivnim lije\u010denjem nitroglicerinom, beta- blokatorima, antagonistima kalcija i acetilsalicilnom kiselinom mo\u017ee se sprije\u010diti angina pectoris. U nekih je bolesnika potrebno propisati i lijekove za kontrolu holesterola, krvnog tlaka i poreme\u0107enog sr\u010danog ritma. Preporu\u010duju se programi sr\u010dane rehabilitacije u svrhu pobolj\u0161anja kardiovaskularne sposobnosti. U odre\u0111enih je bolesnika potrebno operativno lije\u010denje: ugra\u0111ivanje aorto-koronarne premosnice (engl. by-pass) ili perkutana transluminalna koronarna angioplastika.<\/p>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Prognoza <\/strong><\/span><br \/>\nSimptomi angine pectoris se obi\u010dno pobolj\u0161avaju lije\u010denjem. Stopa smrtnosti varira i zavisi o mnogo faktora. Mo\u017ee do\u0107i do iznenadne smrti, akutnog infarkta miokarda ili nestabilne angine.<\/p>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Komplikacije<\/strong><\/span><\/p>\n<ul>\n<li>nestabilna angina<\/li>\n<li>akutni infarkt miokarda<\/li>\n<li>iznenadna smrt uzrokovana smrtonosnim aritmijama<\/li>\n<\/ul>\n<p>Tra\u017eenje ljekarske pomo\u0107i &#8211; Pozovite ljekara ako se u grudima razvije nepoznata bol, ako angiozni napad promijeni svojstva, u\u010destalost, te\u017einu ili trajanje ili ako su potrebne ve\u0107e doze nitroglicerina ili bol ne prestaje u roku od 15 minuta.<\/p>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Prevencija<\/strong><\/span><br \/>\nNajbolja je prevencija uticati na faktore rizika koji se mogu promijeniti. To se odnosi na prestanak pu\u0161enja, smanjenje tjelesne te\u017eine (ako je ona pove\u0107ana), te kontrolu krvnog pritiska, \u0161e\u0107era i holesterola. Neka su ispitivanja pokazala da se uticajem na faktore rizika mo\u017ee sprije\u010diti napredovanje o\u0161te\u0107enja koronarnih arterija. Acetilsalicilna kiselina(Andol,Aspirin), lijekovi kao \u0161to su nitrati (nitroglicerin), beta-blokatori, kalcijski antagonisti ili drugi mogu se primijeniti u svrhu prevencije angine i njezinog ubla\u017eavanja.<\/p>\n<p><span style=\"color: #800000;\"><strong>Nestabilna angina pectoris<\/strong><\/span><br \/>\nBol ili nelagodnost u grudnom ko\u0161u uzrokovana nedovoljnim dotokom krvi u sr\u010dani mi\u0161i\u0107; od stabilne angine, akutnog infarkta miokarda i nesr\u010dane boli u grudima razlikuju se oblikom, te\u017einom, u\u010destalo\u0161\u0107u simptoma i nivoom aktivnosti koja ubrzava nelagodu.<\/p>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Uzroci, u\u010destalost i faktori rizika<\/strong><\/span><br \/>\nBolest koronarne arterije je naj\u010de\u0161\u0107i uzrok nestabilne angine. Spazam koronarne arterije uzrokuje anginu u manje od 10% slu\u010dajeva. Su\u017eenje koronarnih arterija mo\u017ee biti dovoljno te\u0161ko da uzrokuje stabilnu anginu u slu\u010daju napora ili stresa, ili mo\u017ee biti takvo da uop\u0161tee ne uzrokuje nikakve simptome. Kod nestabilne angine, bol u grudima mo\u017ee se javiti i u stanju mirovanja ili mo\u017ee do\u0107i do pove\u0107anja te\u017eine, u\u010destalosti ili trajanja boli i pri manjim fizi\u010dkim aktivnostima. Infarkt miokarda mo\u017ee biti u anamnezi. Diabetes mellitus, hipertenzija, miksedem, bolest perifernih krvnih \u017eila, kardiomiopatija i ateroskleroza mogu dovesti do angine pectoris. Bolest je \u010de\u0161\u0107a u mu\u0161karaca. Faktore rizika \u010dine: pu\u0161enje, visoke vrijednosti holesterola u krvi, visoki krvni pritisak, \u0161e\u0107erna bolest (dijabetes), pojava koronarne bolesti srca u porodici, nedovoljna fizi\u010dka aktivnost, te pove\u0107ana tjelesna te\u017eina (30% ve\u0107a od idealne). Povremeno, iznenadni stres mo\u017ee ubrzati angiozni napad. Nestabilna angina javlja se u otprilike 6 od 10 000 ljudi.<\/p>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Simptomi<\/strong><\/span><\/p>\n<ul>\n<li>bol ili nelagoda u grudima ili blizini ispod grudne kosti mo\u017ee se \u0161iriti u rame, ruku, vilicu, vrat, le\u0111a ili druga podru\u010dja, a \u010desto se opisuje kao stezanje, pritiskanje, pritisak, pe\u010denje, gu\u0161enje, bol;<\/li>\n<li>bol nije to\u010dno lokalizirana;<\/li>\n<li>do boli mo\u017ee do\u0107i u stanju mirovanja<\/li>\n<li>bol mo\u017ee biti nova.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ako je prisutna stabilna angina, razvoj nestabilne angine vidi se po promjeni u svojstvima, u\u010destalosti ili te\u017eini. Tako\u0111er se mo\u017ee vidjeti po pove\u0107anom kori\u0161tenju nitroglicerina.<\/p>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Znakovi i pretrage<\/strong><\/span><br \/>\nLjekarskim se pregledom mogu otkriti promjene krvnog pritiska. Mogu se javiti prolazni \u0161um srca ili aritmije (nepravilni otkucaji srca). Promjene EKG-a do kojih dolazi pri bolovima, a u stanju mirovanja, \u010desto poma\u017eu pri postavljanju dijagnoze. \u010cesto je potrebo u\u010diniti CT slike srca ili koronarnu angiografiju (prikaz krvnih sudova pomo\u0107u kontrasta).<\/p>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Lije\u010denje<\/strong><\/span><br \/>\nTo je te\u0161ko zdravstveno stanje koje zahtijeva bolni\u010dko lije\u010denje. Ciljevi lije\u010denja su smanjenje simptoma i sprije\u010davanje komplikacija. U slu\u010daju pojave boli u prsima, preporu\u010duje se mirovanje. Tijekom angioznog napada daju se acetilsalicilna kiselina, heparin i nitroglicerin (\u010desto intravenozno). Ostali lijekovi uklju\u010duju beta-blokatore, kalcijske antagoniste i anksiolitike, a primjenjuju se u svrhu kontrole krvnog pritiska i poreme\u0107enog sr\u010danog ritma. U nekih je bolesnika potrebno operativno lije\u010denje: ugra\u0111ivanje aorto-koronarnog bajpasa ili \u0161irenjem su\u017eene krvne \u017eile perkutanom transluminalnom koronarnom angioplastikom.<br \/>\n<span style=\"color: #3b5576;\"><strong><br \/>\nPrognoza<\/strong><\/span><br \/>\nIshod bolesti varira i ovisi o mnogo faktora; jedan od njih je te\u017eina o\u0161te\u0107enja koronarnih arterija. Mo\u017ee do\u0107i do infarkta miokarda, aritmija ili iznenadne smrti.<br \/>\nKomplikacije<\/p>\n<ul>\n<li>akutni infarkt miokarda<\/li>\n<li>iznenadna smrt zbog smrtonosnih aritmija<\/li>\n<\/ul>\n<p>Tra\u017eenje ljekarske pomo\u0107i<br \/>\nPozovite ljekara ako se u grudima razvije nepoznata bol, ako angiozni napad promijeni kakteristike, u\u010destalost, te\u017einu ili trajanje ili ako su potrebne ve\u0107e doze nitroglicerina ili bol ne prestaje u roku od 15 do 20 minuta.<\/p>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Prevencija<\/strong><\/span><br \/>\nNajbolja je prevencija uticati na faktore rizika koji se mogu promijeniti. To se odnosi na prestanak pu\u0161enja, smanjenje tjelesne te\u017eine (ako je ona pove\u0107ana), te kontrolu krvnog pritiska, \u0161e\u0107era i holesterola. Neka su ispitivanja pokazala da se uticajem na faktore rizika mo\u017ee sprije\u010diti napredovanje o\u0161te\u0107enja koronarnih arterija. Acetilsalicilna kiselina, lijekovi kao \u0161to su nitrati (nitroglicerin), beta- blokatori, kalcijski antagonisti ili drugi mogu se primijeniti u svrhu prevencije angine i njezinog ubla\u017eavanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stabilna angina pectoris Bolest koronarnih arterija naj\u010de\u0161\u0107i je uzrok angine pectoris. Naslage na unutra\u0161njim zidovima koronarnih arterija sprje\u010davaju dotok dovoljnih koli\u010dina krvi u sr\u010dani mi\u0161i\u0107. Aktivnosti ili situacije koje zahtijevaju pove\u0107ani dotok krvi u srce (vje\u017ebanje, te\u017ei obroci hrane, stres), mogu uzrokovati anginu pectoris. Rje\u0111i uzroci angine pectoris su spazam (stezanje) koronarne arterije (Prinzmetalova angina),&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":16294,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1231","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1231","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1231"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1231\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1232,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1231\/revisions\/1232"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16294"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1231"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}