{"id":1278,"date":"2016-02-24T09:52:49","date_gmt":"2016-02-24T09:52:49","guid":{"rendered":"http:\/\/10.0.0.65\/ukctuzla3\/?page_id=1278"},"modified":"2016-02-24T09:52:49","modified_gmt":"2016-02-24T09:52:49","slug":"hipertenzija-povecan-krvni-pritisak","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/?page_id=1278&lang=bs","title":{"rendered":"Hipertenzija- pove\u0107an krvni pritisak"},"content":{"rendered":"<p>Krvni pritisak\u00a0 je pritisak krvi na zidove krvnih sudova\u00a0 (arterija) u svakom dijelu tijela. Krv te\u010de kroz krvne sudove\u00a0 upravo zato \u0161to se nalazi pod odre\u0111enim pritiskom . Pritisak\u00a0 se stvara radom srca kao pumpe. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca (sistola), pritak\u00a0 se povisuje, a kod ulijevanja krvi u srce (dijastola), pritisak\u00a0 se sni\u017eava. Stoga se mjere dvije vrijednosti krvnoga pririska , gornja(sistoli\u010dki) i donja vrijednost (dijastoli\u010dki). Krvni pritisak je promjenjiv, mijenja se tokom dana i no\u0107i i podlo\u017ean je mnogim vanjskim i unutarnjim faktorima. Te promjene su posljedica aktivacije brojnih mehanizama kojima organizam nastoji odr\u017eati odgovaraju\u0107i protok ovisno o promjeni \u017eivotnih uvjeta.<\/p>\n<p><span><b><strong>\u0160to je normalan krvni pritisak? <\/strong><\/b><\/span><br \/>\nNormalna vrijednost krvnog pririska, koja omogu\u0107uje \u017eivot, a ne o\u0161te\u0107uje sistem\u00a0 krvnih sudova jest prosje\u010dno 120\/80 milimetara stuba \u017eive (mmHg). Neke osobe imaju normalno ne\u0161to ni\u017ee vrijednosti pritiska \u0161to je posljedica gra\u0111e njihovoga tijela, fiziolo\u0161ko je stanje i samo po sebi ne zna\u010di bolest. S godinama zbog starenja, vrijednosti krvnoga pritisaka postaju ne\u0161to vi\u0161e. No ne vi\u0161e od 140\/90 mmHg \u0161to se smatra gornjom vrijednosti normalnoga krvnog pritiska.<\/p>\n<p><b><strong><span>\u0160to je povi\u0161eni krvni pritisak?<\/span><\/strong><\/b><br \/>\nDijagnoza povi\u0161enoga krvnog pritisaka (hipertenzije) ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog pritiska. Ako se kod odre\u0111ene osobe izmjeri u vi\u0161e od tri puta pritisak ve\u0107i od 140\/90 mmHg, smatra se da ta osoba ima povi\u0161eni krvni pritisak.\u00a0 Odraz je to poja\u010danog rada srca i pove\u0107anog otpora u stijenci krvnih sudova. Posljedica je stalno optere\u0107enje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i o\u0161te\u0107enje krvnih sudova\u00a0 svih organa u tijelu zbog pove\u0107anog pritiska na njihove zidove. Povi\u0161eni krvni pritisak u skoro svim slu\u010dajevima je bolest poreme\u0107ene ravnote\u017ee brojnih mehanizama (od emocionalnih reakcija, fizi\u010dkog napora do autonomnoga nervnog sistema endokrinih \u017elijezda koje izlu\u010duju hormone noradrenalin, adrenalin i angiotenzin). Kontrolni mehanizmi koji reguliraju normalan pritisak zakazuju i zato se pritisak povisi preko normale.<\/p>\n<p><b><strong><span>Koji je uzrok povi\u0161enom krvnom pritisaku? <\/span><\/strong><\/b><br \/>\nNe postoji jedinstven uzrok koji bi doveo do povi\u0161enja pritiska . U osnovi se mo\u017ee raditi o poreme\u0107aju ravnote\u017ee na nekoliko na\u010dina. Najjednostavniji je pove\u0107ano zadr\u017eavanje soli u organizmu, \u0161to dovodi do porasta koli\u010dine cirkuliraju\u0107e krvi. Ona poja\u010dano priti\u0161\u0107e stijenke krvnih sudova te povisuje pritisak. S druge strane, mnogi komplicirani mehanizmi putem raznih hormonskih sistema pove\u0107avaju stisak krvnih sudova i time pove\u0107avaju otpor protjecanju krvi. Rezultat je isti &#8211; povi\u0161eni krvni pritisak .<br \/>\nU osnovi je hipertenzija naj\u010de\u0161\u0107e esencijalna, \u0161to zna\u010di da se ne mo\u017ee otkriti bolest nekog od organskih sistema koji reguliraju pritisak. Radi se jednostavno o poreme\u0107enoj ravnote\u017ei, u kojoj svi faktori kontrole u nekoj mjeri zakazuju u svojoj funkciji. Pra\u0107enjem osoba s esencijalnom hipertenzijom dokazana je i jasna nasljedna sklonost. Nerijetko jedan ili \u010dak oba roditelja, kao i bliski srodnici osobe s otkrivenom hipertenzijom imaju povi\u0161en krvni pritisak. \u010cak i podatak kako je neki od roditelja umro od mo\u017edanog udara upu\u0107uje s velikom sigurno\u0161\u0107u na postojanje povi\u0161enoga krvnog pritiska u porodici, jer je mo\u017edani udar naj\u010de\u0161\u0107e izazvan upravo povi\u0161enim krvnim pritiskom.<br \/>\nRijetko, u oko 5% slu\u010dajeva, radi se o sekundarnoj hipertenziji, kada je uzrok visokom krvnom pritisaku bolest nekog vitalnog organa, naj\u010de\u0161\u0107e bolest bubrega, tumori nadbubre\u017ene \u017elijezde, ali i kori\u0161tenje nekih lijekova (oralni kontraceptivi).<\/p>\n<p><span><b><strong>Kako se otkriva povi\u0161eni krvni pritisak?<\/strong><\/b><\/span><br \/>\nPovi\u0161eni krvni pritisak je, na\u017ealost, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve znakove. Tek kada se manifestiraju o\u0161te\u0107enja na srcu, mozgu, bubrezima ili o\u010dima, zamijetimo i visoke vrijednosti krvnoga pritisaka. Povi\u0161en pritisak godinama ne boli. No ponekad i vrlo rano, bolesnici s povi\u0161enim krvnim pritiskom osje\u0107aju neke od simptoma hipertenzije:<\/p>\n<ul>\n<li><b><strong>Bol i pritisak u glavi <\/strong><\/b>posljedica su neprimjereno poja\u010danog protoka u arterijama mozga, koji se ne mo\u017ee dovoljno odbraniti od visokog pritiska. Budu\u0107i da je mozak iznimno osjetljiv na promjene u cirkulaciji, jer su njegove potrebe za kisikom velike, a nalazi se zatvoren u lubanjskoj jami bez mogu\u0107nosti pro\u0161irenja, ovaj pritisak na povr\u0161inu mozga izaziva glavobolju. Sli\u010dan je mehanizam i mu\u010dnine.<\/li>\n<li><b><strong>Crvenilo lica<\/strong><\/b> posljedica je pove\u0107anog \u0161irenja krvnih sudova ko\u017ee i neposredno pod ko\u017eom zbog pove\u0107anog dotoka krvi.<\/li>\n<li><b><strong>Krvarenje iz malih kapilara u nosu<\/strong><\/b> zna biti jedan od prvih znakova povi\u0161enoga krvnog pritiska. Doga\u0111a se zbog osjetljivosti kapilara koje ne uspijevaju izdr\u017eati unutarnji pritisak i stoga pucaju. Tako nastaju i krvarenja u beonja\u010di\u00a0 oka.<\/li>\n<li><b><strong>Ponekad bolesnik zamijeti lak\u0161e zamaranje<\/strong><\/b>, ote\u017eano obavljanje svakodnevnih poslova i slabost pri koncentriranju. Lo\u0161e spavanje i umor tako\u0111er mogu biti znaci hipertenzije, mada nespecifi\u010dni. Uznemirenost, ubrzani rad srca i\/ili nepravilan rad srca znaju posredno upozoriti na povi\u0161eni pritisak. Nabrojeni znakovi obi\u010dno mogu biti prisutni u ranoj fazi bolesti.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Iz navedenog je jasno da se naj\u010de\u0161\u0107e povi\u0161eni krvni pritisak otkriva slu\u010dajno, mjerenjem pritiska na pregledu (sistematskom, za voza\u010dku dozvolu, pri prijemu u vojsku, zapo\u0161ljavanju). \u010cinjenica da se povi\u0161en krvni pritisak \u010desto ne osje\u0107a, ne boli i ne daje simptome, ne umanjuje opasnost koju mo\u017ee izazvati ako nije lije\u010den.<br \/>\nUpravo odsutnost tegoba tijekom duljeg vremena \u010dini dodatnu opasnost jer je motivacija za lije\u010denje mala.<\/p>\n<p><span><b><strong>Koje su posljedice nelije\u010denoga povi\u0161enog krvnog pritisaka?<\/strong><\/b><\/span><br \/>\nNelije\u010deni povi\u0161eni krvni pritisak dugo mo\u017ee pro\u0107i bez tegoba. No, to ne zna\u010di i da nema posljedica. Posebice stradaju neki organi:<\/p>\n<ol>\n<li><b><strong>Srce<\/strong><\/b> strada zbog toga \u0161to stalno mora pokretati krv s mnogo vi\u0161e napora i energije. Zato zadeblja sr\u010dani mi\u0161i\u0107 pa se razvija hipertrofija lijeve sr\u010dane\u00a0 komore. Hipertrofija (zadebljanje) lijeve klijetke je u prvo vrijeme koristan hemodinamski adaptacijski mehanizam. Kasnije dolaze do izra\u017eaja negativni hemodinamski i drugi utjecaji hipertrofije. Dolazi do postepenog razvoja hipertenzivne bolesti srca. Hipertrofi\u010dan mi\u0161i\u0107 podlo\u017ean je pojavi poreme\u0107aja sr\u010danog ritma (ekstrasistole). Tako\u0111er dolazi do zatajenja rada srca, s nakupljanjem krvi u plu\u0107ima i nogama. I jedno i drugo stanje dovode do visokog stupnja invaliditeta i onemogu\u0107uju normalan \u017eivot. Zadebljali sr\u010dani mi\u0161i\u0107 slabije je prokrvljen, tako da se \u010de\u0161\u0107e javlja i koronarna bolest (angina pectoris), a bitno \u010de\u0161\u0107e se dogodi infarkt.<\/li>\n<li><b><strong>Mozak<\/strong><\/b> strada najdramati\u010dnije. O\u0161te\u0107ene krvni sudovi\u00a0 pod povi\u0161enim pritiskom pucaju i dolazi do mo\u017edanog udara. On \u010desto za posljedicu ima invalidnost &#8211; nemogu\u0107nost govora, pokretanja ruku ili nogu (paralizu). \u017divot nakon mo\u017edanog udara skoro uvijek gubi na kvaliteti. Mo\u017edani je udar zapravo naj\u010de\u0161\u0107a komplikacija koja se povezuje s povi\u0161enim pritiskom. Zbog njegove pojave povezane s povi\u0161enim krvnim pritiskom po prvi puta je i spoznata opasnost nelije\u010dene hipertenzije.<\/li>\n<li><b><strong>Bubrezi<\/strong><\/b> stradaju jer imaju veliki protok krvi, budu\u0107i da je moraju o\u010distiti od \u0161tetnih materija. Koli\u010dina bjelan\u010devina u mokra\u0107i jedna je od dobrih provjera stepena o\u0161te\u0107enja svih organa povi\u0161enim pritiskom. Bolesnici s hipertenzijom i o\u0161te\u0107enim bubrezima \u010desto zavr\u0161avaju na dijalizi ili \u010dekaju transplantaciju\u00a0 bubrega.<\/li>\n<li><b><strong>O\u010di<\/strong><\/b> propadaju jer su krvni sudovi u o\u010dnoj pozadini vrlo osjetljive i nje\u017ene. Krvarenje dovedi do gubitka vida u dijelovima oka. Gubi se o\u0161trina vida, ali se i smanjuje vidno polje. Budu\u0107i da su ovi nje\u017eni krvni sudovi\u00a0\u00a0 prvi na udaru povi\u0161enog pritisaka, a mogu se vidjeti posebnom napravom (fundoskopom), njihov je pregled osnovni u nizu pretraga posljedica povi\u0161enoga krvnog pritisaka.<\/li>\n<li><b><strong>Aorta<\/strong><\/b> (najve\u0107a arterija u tijelu) &#8211; Ako su zidovi\u00a0 aorte aterosklerotski promijenjene, pod djelovanjem visokoga pritisaka mo\u017ee do\u0107i doslovno do rasprsnu\u0107a aorte. To stanje zavr\u0161ava redovito smr\u0107u unato\u010d poku\u0161ajima brze operacije. I bez ovako dramati\u010dnog ishoda, aorta strada u dugotrajnom pritisakovnom optere\u0107enju tako da postaje tvrda, neelasti\u010dna i sklonija pro\u0161irenju (aneurizmi).<\/li>\n<li><b><strong>I drugdje u tijelu stradaju krvni sudovi <\/strong><\/b>, \u0161to se vidi u smanjenoj funkciji organa kojima dovode krv. O\u0161te\u0107enja izazvana drugim faktorima (pu\u0161enje, \u0161e\u0107erna bolest, visoke masno\u0107e u krvi, prekomjerna tjelesna te\u017eina, fizi\u010dka neaktivnost, stres) ubrzana su zbog povi\u0161enog pritiska. Krvni sudovi stare puno br\u017ee, a komplikacije na organima koje opskrbljuju krvlju javljaju se ranije nego ina\u010de.<\/li>\n<\/ol>\n<p><span><b><strong>Koja je povezanost povi\u0161enog krvnog pritiska s drugim rizi\u010dnim faktorima?<\/strong><\/b><\/span><br \/>\nPovi\u0161eni krvni pritisak je, kako je ve\u0107 navedeno, odgovoran za ubrzano propadanje krvnih sudova, sr\u010danog mi\u0161i\u0107a i bubrega. Povi\u0161eni krvni pritisak jedan je od vode\u0107ih uzroka za nastanak koronarne bolesti koja je uzrok smrti u preko 50% umrlih. Kombinacijom vi\u0161e faktora\u00a0 rizika, rizik nastanka bolesti srca se znatno pove\u0107ava. Primjerice, kod osoba s povi\u0161enim krvnim pritiskom dvostruko je ve\u0107i rizik nastanka sr\u010danog infarkta, u odnosu na osobe s normalnim vrijednostima krvnog pritiska. U slu\u010daju povi\u0161enog krvnog pritiska i povi\u0161enog nivoa holesterola u krvi, rizik nastanka sr\u010danog infarkta pove\u0107ava se i do 15 puta u odnosu na osobe s normalnim krvnim pritiskom i normalnom vrijednosti holesterola.<br \/>\nU slu\u010daju da osoba boluje i od povi\u0161enog \u0161e\u0107era u krvi, onda se negativan uticaj jednog i drugog stanja umnogostru\u010duju. No, ne treba podcijeniti lo\u0161 u\u010dinak pu\u0161enja, nekretanja kao i prekomjerne tjelesne te\u017eine. I sjede\u0107i posao, uzrujavanje te prekomjerna konzumacija slane i masne hrane povisuje krvni pritisak. Najgore je to \u0161to se ve\u0107ina ovih rizi\u010dnih fatrora nalazi \u010desto u kombinaciji kod iste osobe.<br \/>\nNeki od ovih faktora su neovisni o na\u0161im aktivnostima, kao \u0161to su dob, spol, nasljedni faktori, ali ve\u0107ina je ipak pod na\u0161im uticajem. Tu se ubrajaju prekomjerna te\u017eina, pu\u0161enje, povi\u0161en kolesterol i \u0161e\u0107er u krvi te povi\u0161eni krvni pritisak, a va\u017ean je i na\u010din \u017eivota.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Krvni pritisak\u00a0 je pritisak krvi na zidove krvnih sudova\u00a0 (arterija) u svakom dijelu tijela. Krv te\u010de kroz krvne sudove\u00a0 upravo zato \u0161to se nalazi pod odre\u0111enim pritiskom . Pritisak\u00a0 se stvara radom srca kao pumpe. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca (sistola), pritak\u00a0 se povisuje, a kod ulijevanja krvi u srce (dijastola), pritisak\u00a0 se sni\u017eava.&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":16294,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1278","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1278","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1278"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1278\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1280,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1278\/revisions\/1280"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16294"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}