{"id":1283,"date":"2016-02-24T09:55:13","date_gmt":"2016-02-24T09:55:13","guid":{"rendered":"http:\/\/10.0.0.65\/ukctuzla3\/?page_id=1283"},"modified":"2016-02-24T09:55:13","modified_gmt":"2016-02-24T09:55:13","slug":"hipofiza","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/?page_id=1283&lang=bs","title":{"rendered":"Hipofiza"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Hipofiza je \u017elijezda s unutarnjim izlu\u010divanjem smje\u0161tena u udubljenju (tursko sedlo &#8211; lat. sella turcica) klinaste kosti na bazi lubanje. Hipofiznim dr\u0161kom je pri\u010dvr\u0161\u0107ena na hipotalamus i podijeljena na prednji i srednji re\u017eanj koji zajedno tvore adenohipofizu, te na stra\u017enji re\u017eanj, tj. neurohipofizu. Ta se dva re\u017enja razlikuju po embriolo\u0161koj funkciji i porijeklu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<strong>Uvod <\/strong><br \/>\nPrednji re\u017eanj lu\u010di \u0161est va\u017enih hormona: hormon rasta (GH), hormon koji nadzire lu\u010denje hormona \u0161titnja\u010de (TSH), adrenokortikotropni hormon koji nadzire funkciju i lu\u010denje hormona nadbubre\u017ene \u017elijezde (ACTH), prolaktin zadu\u017een za lu\u010denje mlijeka, hormon stimulacije folikula jajnika (FSH) i luteinizacijski hormon (LH). Ve\u0107ina hormona prednjeg re\u017enja su tropni hormoni koji reguliraju rast, razvoj i pravilan rad ostalih endokrinih \u017elijezda i od vitalnog su zna\u010daja za rast, sazrijevanje i reprodukciju. Lu\u010denje hormona prednjeg re\u017enja hipofize kontrolira se otpu\u0161tanjem hormona koje proizvodi hipotalamus. Neurohipofiza potje\u010de iz nervnog tkiva; sadr\u017ei i lu\u010di dva hormona, oksitocin i vazopresin (antidiuretski hormon). Ovi se hormoni sintetiziraju u neuronima u hipotalamusu i transportiraju uzdu\u017e aksona do \u017eiv\u010danih zavr\u0161etaka u neurohipofizi. Otpu\u0161taju se kao odgovor na \u017eiv\u010dani podra\u017eaj.<br \/>\n<strong>Pituitarni patuljasti rast <\/strong><br \/>\nDrugi nazivi: patuljasti rast; nedostatak hormona rasta; panhipopituitarizam.<\/p>\n<p><strong>Definicija <\/strong><br \/>\nAbnormalno niski rast s normalnim tjelesnim proporcijama koji se javlja tijekom djetinjstva.<\/p>\n<p><strong>Uzroci, u\u010destalost i faktori rizika <\/strong><br \/>\nNiski rast u djetinjstvu mo\u017ee biti rezultat poreme\u0107ene funkcije hipofize, \u0161to rezultira nedovoljnim stvaranjem hormona rasta. Manjkavo lu\u010denje hormona prednjeg re\u017enja hipofize mo\u017ee biti ograni\u010deno samo na hormon rasta ili pak generalizirano (ne lu\u010di se niti jedan hormon prednjeg re\u017enja). Ako je uzrok niskog rasta samo izolirani nedostatak hormona rasta mo\u017ee nastupiti pubertet. Uzrok mo\u017ee biti tumor hipofize, nepostojanje hipofize ili povreda. Zaostali rast mo\u017ee postati primjetan ve\u0107 u ranom djetinjstvu i trajati tijekom djetinjstva. Podaci o rastu moraju se uvrstiti u odgovaraju\u0107e krivulje. Krivulja rasta, predstavljena sekvencijalnim postavljanjem vrijednosti visine na standardiziranoj shemi rasta, mo\u017ee se kretati od ravne (nema rasta) do vrlo plitke (minimalni rast). Fizikalna o\u0161te\u0107enja lica i lubanje tako\u0111er mogu biti povezana s poreme\u0107ajima hipofize ili njezine funkcije. Mali postotak djece sa ze\u010djom usnom i nepcem mo\u017ee imati smanjene razine hormona rasta. Ako je funkcija hipofize uredna, uzrok niskoga rasta mogu biti neki genetski poreme\u0107aji ili pak neke te\u017ee bolesti (npr. bubrega ili srca).<\/p>\n<p><strong>Simptomi<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>izostanak rasta ili usporeni rast<\/li>\n<li>usporeni rast (djeca 0-5 godina)<\/li>\n<li>niski rast (odrasli ni\u017ei od 5 stopa)<\/li>\n<li>niski rast (djeca ispod 5. percentila na standardiziranoj shemi rasta)<\/li>\n<li>odgo\u0111eni spolni razvoj u adolescenata<\/li>\n<li>izostanak spolnog razvoja<\/li>\n<li>glavobolje<\/li>\n<li>pretjerana \u017ee\u0111 i uriniranje (pove\u0107ani volumen)<\/li>\n<li>pove\u0107ani volumen urina<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Znakovi i testovi <\/strong><br \/>\nFizi\u010dki pregled uklju\u010duju\u0107i te\u017einu, visinu i tjelesne proporcije pokazat \u0107e znakove usporenog rasta i odstupanje od normalnih krivulja rasta.<\/p>\n<p><strong>Testovi <\/strong><br \/>\n\u010cesto se preporu\u010duje odre\u0111ivanje starosti kostiju na osnovi rendgenskog snimka ruke (rendgenskog snimka ekstremiteta). Mjerenjem razine hormona rasta potvr\u0111uje se je li poreme\u0107aj uzrokovan smanjenim radom hipofize. Moraju se odrediti i razine drugih hormona budu\u0107i da nedostatak hormona rasta \u010desto nije jedini problem. Tako\u0111er treba obaviti pretrage krvi (kompletna krvna slika i elektroliti u serumu) te od ostalih pretraga:<\/p>\n<ul>\n<li>rendgenski snimak lubanje (malo sedlo, prazno sedlo, pove\u0107ano sedlo, lezija)<\/li>\n<li>CT (kompjuterizirana tomografija) glave<\/li>\n<li>nuklearnu magnetsku rezonanciju (NMR) glave<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<strong>Lije\u010denje <\/strong><br \/>\nNadomjesna terapija hormonima rasta obavezna je u djece s dokazanim nedostatkom hormona rasta. Jo\u0161 uvijek ne postoji idealni vremenski raspored lije\u010denja. Ako je nedostatak hormona rasta jedini problem, daje se samo hormon rasta. Ako nije, bit \u0107e potrebna i nadomjesna terapija drugim hormonima.<\/p>\n<p><strong>O\u010dekivanja <\/strong><br \/>\nDugoro\u010dna korist nadomjesne terapije hormonom rasta jo\u0161 se uvijek ispituje. Brzina rasta pobolj\u0161ana je u ve\u0107ine djece lije\u010denjem hormonima rasta, me\u0111utim djelotvornost lije\u010denja mo\u017ee pasti pri du\u017eem lije\u010denju.<\/p>\n<p><strong>Komplikacije <\/strong><br \/>\nKomplikacije, tj. niski rast i odgo\u0111eni pubertetski razvoj, nastaju ako se bolest ne lije\u010di.<\/p>\n<p><strong>Posjetite ljekara <\/strong><br \/>\nDogovorite posjet lije\u010dniku ako Vam se \u010dini da je Va\u0161e dijete nenormalno nisko za svoju dob.<\/p>\n<p><strong>Prevencija <\/strong><br \/>\nVe\u0107ina slu\u010dajeva ne mo\u017ee se sprije\u010diti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hipofiza je \u017elijezda s unutarnjim izlu\u010divanjem smje\u0161tena u udubljenju (tursko sedlo &#8211; lat. sella turcica) klinaste kosti na bazi lubanje. Hipofiznim dr\u0161kom je pri\u010dvr\u0161\u0107ena na hipotalamus i podijeljena na prednji i srednji re\u017eanj koji zajedno tvore adenohipofizu, te na stra\u017enji re\u017eanj, tj. neurohipofizu. Ta se dva re\u017enja razlikuju po embriolo\u0161koj funkciji i porijeklu. Uvod Prednji&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":16294,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1283","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1283","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1283"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1283\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1284,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1283\/revisions\/1284"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16294"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1283"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}