HPV-infekcija je spolno prenosiva bolest koju izaziva humani papilomavirus – HPV.<\/p>\n
Tko obolijeva? <\/strong> Kako se HPV prenosi?<\/strong> \u0160to uzrokuje HPV?<\/strong> Dijagnostika HPV-a <\/strong> Genitalne bradavice (\u0161iljati kondilomi)<\/strong> Lije\u010denje (uklanjanje) kondiloma <\/strong> Promjene na vratu maternice <\/strong> Lije\u010denje promjena na vratu maternice <\/strong> HPV-infekcija je spolno prenosiva bolest koju izaziva humani papilomavirus – HPV. Tko obolijeva? Smatra se da 60% \u017eena tokom generativne dobi biva zara\u017eeno jednim ili vi\u0161e od stotinjak poznatih tipova virusa, dok je prevalencija u mu\u0161koj populaciji ni\u017ea i sama prisutnost virusa te\u017ee dokaziva. Prevalencija zaraze HPV-om u mla\u0111im dobnim skupinama (18-25 g.) iznosi oko…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":16294,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1285","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1285","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1285"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1285\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1286,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1285\/revisions\/1286"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16294"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1285"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nSmatra se da 60% \u017eena tokom generativne dobi biva zara\u017eeno jednim ili vi\u0161e od stotinjak poznatih tipova virusa, dok je prevalencija u mu\u0161koj populaciji ni\u017ea i sama prisutnost virusa te\u017ee dokaziva. Prevalencija zaraze HPV-om u mla\u0111im dobnim skupinama (18-25 g.) iznosi oko 60%, a samo 4-6% tih \u017eena imat \u0107e patolo\u0161ki papa-nalaz, \u0161to se tuma\u010di prolaznom prirodom HPV-infekcije, jer \u0107e 70 % tih \u017eena u sljede\u0107ih 12 mjeseci eliminirati virus, a nakon 24 mjeseca samo jo\u0161 9% \u017eena bit \u0107e pozitivno na virus.<\/p>\n
\nVirus se \u0161iri direktnim kontaktom sa zara\u017eenom ko\u017eom i sluznicama. Pri tome nije neophodno da postoji o\u0161te\u0107enje istih, no ono svakako pogoduje infekciji, jer virus lak\u0161e dospijeva do bazalnih slojeva epitela. Genitalni HPV mo\u017ee inficirati i sluznicu gornjeg dijela di\u0161nog sistema,spojnicu oka, no osnovni rezervoar za sve te viruse je definitivno sluznica i ko\u017ea genitalnog trakta oba spola, pa je HPV-infekcija naj\u010de\u0161\u0107e posljedica spolnog kontakta sa zara\u017eenom osobom. HPV je prona\u0111en i kod djevica, tako da za njego prijenos nije neophodno potreban spolni odnos u u\u017eem smislu obzirom da se virus nalazi i u ko\u017ei anogenitalne regije. Prosje\u010dno vrijeme od izlo\u017eenosti virusu do nastanka promjene iznosi 3 mjeseca, no vrlo je promjenjivo i mo\u017ee trajati od nekoliko tjedana do nekoliko godina, \u0161to najvi\u0161e ovisi o individualnom imunolo\u0161kom statusu. Smatra se da je mogu\u0107a i genitalno-oralni prijenos, obzirom da su prona\u0111eni niskorizi\u010dni i visokorizi\u010dni tipovi u promjenama u usnoj \u0161upljini Prijenos s majke na dijete kroz placentu nije opisan. Genitalni kondilomi opisani su i u djece.<\/p>\n
\nDanas je poznato vi\u0161e od 70 genotipova papilomavirusa. Svi papilomavirusi pokazuju sklonost epitelu ko\u017ee i mukoznog tkiva tvore\u0107i tumore epitela. Virusi HPV spolnog i zavr\u0161nog dijela probavnog sustava obi\u010dno se dijele na one visokog (16,18,25,56) srednjeg (31, 33, 35, 51, 52, 58) i niskog (6, 11, 42, 43, 44) rizika obzirom na histopatolo\u0161ke promjene s kojima su povezani. O\u0161te\u0107enje epitela visokog stupnja osobito rak vrata maternice povezana su s infekcijom tzv. “visokorizi\u010dnih” papilomavirusima HPV-16 i HPV-18. Molekularnim metodama dokazana je prisutnost razli\u010ditih tipova HPV-a iz grupe visokog rizika u 99,7% karcinoma vrata maternice, pa se ti virusi danas opravdano smatraju primarnim faktorom rizika u nastanku tog karcinoma. Genitalne bradavice ili \u0161iljati kondilomi uzrokovane su tipovima HPV-a 6, 11,16,18,33 i 35. Prenose se spolnim putem.<\/p>\n
\nDokazivanje prisutnosti HPV-a obuhva\u0107a klini\u010dki (ginekolo\u0161ki ili urolo\u0161ki) pregled, citolo\u0161ki ili histolo\u0161ki pregled kao i kori\u0161tenje metoda molekularne biologije. HPV se dokazuje uzimanjem obriska vrata maternice odnosno uzimanje obriska mokra\u0107ne cijevi kod mu\u0161karca. Uzima se \u010detkicom ili \u0161tapi\u0107em oblo\u017eenim vatom. Kolposkopija je metoda kojom se pod pove\u0107alom promatra vrat maternice kako bi se uo\u010dile promjene.<\/p>\n
\nBradavice su mekani, vla\u017eni, ru\u017ei\u010dasti ili sivi polipi koji postupno rastu i \u010desto vise na peteljci, \u010desto su u nakupinama poput cvjeta\u010de. U mu\u0161karaca se naj\u010de\u0161\u0107e nalaze ispod prepucija oko korone glansa ili u otvoru mokra\u0107ne cijevi. Mogu se nalaziti i na samom tijelu penisa. U \u017eena smje\u0161teni su na vulvi, stijeni rodnice, vratu maternice i me\u0111ici. Kod homoseksulaca naj\u010de\u0161\u0107e su smje\u0161teni u perianalnoj regiji i otvoru zadnjeg crijeva. Njihov rast je nepredvidiv, ali neka stanja kao \u0161to je trudno\u0107a, imunosupresivna terapija, pogoduju rastu kondiloma kao i njihovu umno\u017eavanju.<\/p>\n
\nNijedan do sada poznati oblik lije\u010denja nije zadovoljavaju\u0107i, jer se kondilomi uvijek iznova javljaju. Kondilomi se mogu uklonit elektrokauterizacijom (“spaljivanjem”), laserom, krioterapijom, ili pak hirur\u0161ki ekscizijom. Lokalna aplikacija raznih lijekova (antimikotici, kaustici, induktori interferona i sam interferon-alfa) upotrebljavaju se u lije\u010denju, ali zahtijevaju tjedne i mjesece upornosti i rijetko daju trajnije rezultate. Cirkumcizija (obrezivanje) mo\u017ee sprije\u010diti pojavu kondiloma kod mu\u0161karca ako su oni smje\u0161teni na podru\u010dju prepucija.<\/p>\n
\nProcjenjuje se da najmanje 80-100% djevojaka u dobi izme\u0111u 18-25 godina dolazi pri spolnom kontaktu u dodir s ovim virusom, dok svega oko 30% djevojaka razvija simptome infekcije Ve\u0107ina \u017eena s pozitivnim HPV-testom ne\u0107e dobiti genitalne bradavice ili cervikalnu displaziju (CIN), dok se kod drugih \u017eena HPV-infekcija povezuje s nastankom raka vrata maternice. Znanstvena istra\u017eivanja pokazuju da hroni\u010dni stres mijenja dotok krvi u vrat maternice i utje\u010de na lu\u010denje njegovih \u017elijezda, \u0161to upu\u0107uje na organsku vezu izme\u0111u stresa i promjena u ovom dijelu tijela. Slabljenje imunolo\u0161kog sustava uslijed hroni\u010dnog emocionalnog ili drugog stresa, lo\u0161e prehrane, u\u017eivanja alkohola i pu\u0161enja, mo\u017ee biti razlogom promjena u imunolo\u0161kom odgovoru, koje mogu potaknuti aktivnost virusa. Razvoju raka cerviksa prethode promjene koje se histolo\u0161ki stupnjuju od lagane do te\u0161ke displazije, a mogu se sa dobrom osjetljivo\u0161\u0107u prepoznati i u papa-razmazima Te se promjene danas obuhva\u0107aju kraticom CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija), a stupnjuju se u 3 stadija prema ja\u010dini promjena. CIN1 pretpostavlja blagu displaziju, CIN2 srednje te\u0161ku, a CIN3 te\u0161ku displaziju ili \u010dak karcinom in situ. Sve se te promjene zna\u010de da se patolo\u0161ke promjene nalaze unutar samog plo\u010dastog epitela i ne prolaze bazalnu membranu. To\u010dnost citologije u otkrivanju tih promjena to je ve\u0107a \u0161to je stadij lezije ve\u0107i CIN1, CIN2 i CIN3 ne predstavljaju razli\u010dite promjene na vratu maternice, ve\u0107 vi\u0161e razli\u010dite stepene iste bolest, tako da mo\u017eete imati u papa-testu i stanice koje odgovaraju za CIN1 i stanice koje odgovaraju za CIN2.<\/p>\n
\nIstra\u017eivanja pokazuju da se \u010dak 50 – 80% blagih poreme\u0107aja u papa-testu uz pozitivan nalaz HPV vra\u0107a na normalu bez lije\u010denja. Ponekada se, me\u0111utim, brzo pogor\u0161avaju. Iz istog razloga, kod nalaza HPV-infekcije vrata maternice najva\u017eniji savjet je redovita papa-kontrola. Ponavljani nalaz displazija uz HPV-infekciju indikacija je za pro\u0161irenu kolposkopiju s identifikacijom promjena. Po potrebi se provodi histolo\u0161ka dijagnostika (uzimanje komadi\u0107a tkiva vrata maternice – biopsija), a ovisno o rezultatima na raspolaganju za daljnje lije\u010denje su hirur\u0161ke metode konizacije (laser, klasi\u010dna konizacija,), kojima se odstranjuje nezdravo tkivo vrata maternice (u obliku konusa pa otuda i ime zahvata – konizacija), zajedno s virusom. Kod ni\u017eih stupnjeva displazije opisani su izvanredni rezultati lije\u010denja niskim dozama prirodnog interferona, s uspjehom terapije od 80-100%. Glavni cilj lokalnog lije\u010denja inteferonom je spre\u010davanje ugradnje HPV-a u genom jo\u0161 nezara\u017eenih stanica koje izgra\u0111uju sluznice rodnice i vrata maternice. Lije\u010denje je individualno po preporuci ginekologa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"