{"id":1289,"date":"2016-02-24T09:57:56","date_gmt":"2016-02-24T09:57:56","guid":{"rendered":"http:\/\/10.0.0.65\/ukctuzla3\/?page_id=1289"},"modified":"2016-02-24T09:57:56","modified_gmt":"2016-02-24T09:57:56","slug":"infarkt-miokarda","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/?page_id=1289&lang=bs","title":{"rendered":"Infarkt miokarda"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"color: #800000;\">Infarkt miokarda \u2013 sr\u010dani infarkt ( MI )<\/span><br \/>\nPoreme\u0107aj u kojem dolazi do o\u0161te\u0107enja podru\u010dja sr\u010danog mi\u0161i\u0107a radi njegove nedovoljne snabdijevenosti kisikom.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #3b5576;\">Uzroci, u\u010destalost i faktori rizika :<\/span><\/strong><br \/>\nUzroci su ugru\u0161ak ili spazam jedne od arterija koje snabdijevaju krvlju sr\u010dani mi\u0161i\u0107 (koronarne arterije). To i ostala sli\u010dna stanja blokiraju dotok kisika u podru\u010dje srca, \u0161to dovodi do o\u0161te\u0107enja ili odumiranja \u0107elija u tom podru\u010dju. Ovo se naj\u010de\u0161\u0107e doga\u0111a u koronarnoj arteriji koja se su\u017eava radi promjena izazvanih aterosklerozom. O\u0161te\u0107ena tkiva zauvijek gube sposobnost kontrakcije tog dijela sr\u010danog mi\u0161i\u0107a.<\/p>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Faktori rizika su<\/strong><\/span>: pu\u0161enje, hipertenzija, hipotenzija, dijabetes melitus, hrana bogata masno\u0107ama, visoke koncentracije holesterola u krvi (LDL), gojaznost, osobe iznad 65 godina starosti i nasljedni faktor.Ujedno, bolest vi\u0161e poga\u0111a mu\u0161ki dio populacije. Rizik pove\u0107avaju li\u010dna ili porodi\u010dna sklonost oboljenjima koronarne arterije, cerebrovaskularne bolesti, oboljenje perifernih krvnih sudova , angina (osobito nestabilna angina) ili bubre\u017eno zatajenje koje zahtijeva hemodijalizu.&#8221;Okida\u010d&#8221; za MI ponekad, premda rijetko, mo\u017ee biti neo\u010dekivani veliki stres. Kod starijih osoba rizi\u010dni faktor mo\u017ee biti naprezanje pri defekaciji. Akutni MI godi\u0161nje poga\u0111a pribli\u017eno dvoje od 1000 ljudi i naj\u010de\u0161\u0107i je uzrok iznenadne smrti odraslih osoba.<\/p>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Simptomi :<\/strong><\/span><br \/>\nGlavni simptom MI je bol u grudima. Me\u0111utim u mnogim slu\u010dajevima ona je blaga, \u010dak je i nema, posebice kod starijih osoba i dijabeti\u010dara. Ostali simptomi poput slabosti, kratko\u0107e daha, mu\u010dnine i povra\u0107anja mogu biti dominantni.<\/p>\n<ul>\n<li>bol u grudima ispod grudne kosti<\/li>\n<li>bol u le\u0111ima<\/li>\n<li>abdominalna bol<\/li>\n<li>bol u grudnom ko\u0161u, rukama i ramenima (vidi: bol u ramenima)<\/li>\n<li>bol u vratu, zubima i vilici (vidi: zubobolja, bolno lice)<\/li>\n<li>bol u le\u0111ima<\/li>\n<li>trajanje boli se produ\u017euje, tipi\u010dno preko 20 minuta<\/li>\n<li>bol nalik angini koja ne prestaje mirovanjem ili uzimanjem nitroglicerina<\/li>\n<li>svaka dugotrajnija bol u prsima, le\u0111ima ili abdomenu<\/li>\n<\/ul>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Bol je:<\/strong><\/span><\/p>\n<ul>\n<li>kao kod &#8220;slabe probave&#8221;<\/li>\n<li>intenzivna, jaka, slaba, nema je<\/li>\n<li>ima karakter stezanja ili te\u017eine, stezanja remena oko grudnog ko\u0161a<\/li>\n<li>kao da &#8220;slon sjedi na grudima&#8221;<\/li>\n<li>kratko\u0107a daha<\/li>\n<li>ka\u0161alj<\/li>\n<li>vrtoglavica<\/li>\n<li>gubitak svijesti<\/li>\n<li>mu\u010dnina<\/li>\n<li>povra\u0107anje<\/li>\n<li>znojenje koje mo\u017ee biti obilato (dijaforeza)<\/li>\n<li>suho\u0107a usta<\/li>\n<li>osje\u0107aj &#8220;bliske smrti&#8221;<\/li>\n<li>nemir<\/li>\n<\/ul>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Ostali simptomi koji se mogu povezati s oboljenjem su:<\/strong><\/span><\/p>\n<ul>\n<li>gr\u010devi<\/li>\n<li>malaksalost<\/li>\n<li>privremeni prekid disanja<\/li>\n<li>ote\u017eano disanje, potreba za le\u017eanjem<\/li>\n<li>krvni pritisak (nizak, povi\u0161en, normalan)<\/li>\n<li>pona\u0161anje (neobi\u010dno i uznemireno)<\/li>\n<\/ul>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Znaci i pretrage <\/strong><\/span><br \/>\nPretragom se naj\u010de\u0161\u0107e ustanovljuje ubrzani puls. Krvni pritisak mo\u017ee biti normalan, povi\u0161en ili nizak. Stetoskopom (auskultacijom) se mogu detektirati pucketanja u plu\u0107ima, \u0161um srca i ostali nenormalni zvuci. EKG, jednokratni ili ponavljan tijekom 2-3 dana \u010desto otkriva MI. MI i veli\u010dinu sr\u010danog o\u0161te\u0107enja mogu\u0107e je dijagnosticirati sljede\u0107im pretragama:<\/p>\n<ul>\n<li>koronarnom angiografijom<\/li>\n<li>ventrikulografijom (MUGA ili RNV)<\/li>\n<li>ehokardiografijom<\/li>\n<li>ergometrijom<\/li>\n<li>Nusprodukti o\u0161te\u0107enja srca i faktori koji ukazuju na MI utvr\u0111uju se laboratorijskim pretragama (LDH, LDH izoenzimi, CPK, CPK izoenzimi i dr.)<\/li>\n<\/ul>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Lije\u010denje <\/strong><\/span><br \/>\nAkutni MI zahtijeva hitnu ljekarsku intervenciju Obi\u010dno je potrebno bolni\u010dko lije\u010denje u trajanju 1-14 dana. Potrebno je odmah zapo\u010deti s pra\u0107enjem EKG-a zbog aritmija koje tokom prvih nekoliko sati nakon akutnog MI mogu biti fatalne. Cilj lije\u010denja je smanjenje sr\u010danog optere\u0107enja kako bi se sprije\u010dile mogu\u0107e i uklonile postoje\u0107e komplikacije. U po\u010detku se fizi\u010dke aktivnosti ograni\u010davaju, a zatim postupno pove\u0107avaju. Kod hitne intervencije lijekovi i infuzijske otopine unose se intravenskim kateterom. Ovisno o op\u0161tem stanju, mogu se primijeniti invazivne dijagnosti\u010dke metode. Za neposredno pra\u0107enje statusa tjelesnih teku\u0107ina plasira se urinarni kateter. Obi\u010dno se daje kisik, \u010dak i ako je njegov nivo u krvi normalan, \u0161to osigurava brzo snabdijevnje tkiva i smanjenje optere\u0107enja srca. Ograni\u010denje ishrane nije neizbje\u017eno, ali ako je indicirano hrana ne smije sadr\u017eavati puno soli, treba biti bez kofeina i niskog sadr\u017eaja masno\u0107a.<\/p>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Lijekovi.<\/strong><\/span> Morfij je analgetik koji se uglavnom daje za uklanjanje boli. Nitrati kao npr. nitroglicerin, daju se protiv boli i za smanjenje sr\u010dane potro\u0161nje kisika. Beta-blokatori(atenolol) smanjuju sr\u010dano optere\u0107enje. Digitalis pobolj\u0161ava rad srca kao pumpe. Blokatori kanala kalcija smanjuju potro\u0161nju kisika u sr\u010danom mi\u0161i\u0107u. Mogu se propisati i antiaritmici i diuretici. Terapija tromboliticima (antikoagulansima) obi\u010dno zapo\u010dinje u roku od 6 sati nakon prvih bolova u prsima. Po\u010detna terapija sastoji se od intravenske infuzije antikoagulansa (streptokinaza ili aktivator tkivnog plazminogena) i odmah nakon toga intravenske infuzije heparina. Heparin se daje tijekom 48-72 sata. Dodatno se oralno daju acetilsalicilna kiselina i varfarin kako bi se sprije\u010dilo formiranje trombova.<br \/>\nU nekih je bolesnika potrebno izvr\u0161iti hitan hirur\u0161ki zahvat.<\/p>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Prognoza<\/strong><\/span><br \/>\nIshod ovisi o veli\u010dini i mjestu o\u0161te\u0107enog tkiva. O\u0161te\u0107enje elektroprovodnog sistema (impulsa koji kontroli\u0161u sr\u010dani rad) pogor\u0161ava prognozu. U tre\u0107ini slu\u010dajeva ishod je fatalan. Ako pacijent pre\u017eivi 2 sata nakon napada, ve\u0107a je mogu\u0107nost njegova pre\u017eivljenja, no nisu isklju\u010dene komplikacije. Ako ih nema, mogu\u0107 je potpuni oporavak. MI ne mora uzrokovati invalidnost, a oboljeli se mo\u017ee postupno vratiti normalnom \u017eivotu i svakodnevnim aktivnostima, uklju\u010duju\u0107i i spolnim.<\/p>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Komplikacije<\/strong><\/span><br \/>\nAritmije kao npr. ventrikularna tahikardija, ventrikularna fibrilacija, sr\u010dani blok, kongestivno zatajenje srca, kardiogeni \u0161ok, ekstenzija zahva\u0107enog sr\u010danog tkiva, perikarditis, komplikacije lije\u010denja (npr. primjena trombolitika pove\u0107ava tijekom lije\u010denja rizik od krvarenja).<\/p>\n<p><span style=\"color: #3b5576;\"><strong>Pozovite svojeg ljekara <\/strong><\/span><br \/>\nUkoliko osje\u0107ate razdiru\u0107u bol u grudima ili neke od simptoma akutnog MI, oti\u0111ite de\u017eurnom lije\u010dniku ili nazovite hitnu pomo\u0107 (telefon 124).<br \/>\n<span style=\"color: #3b5576;\"><strong><br \/>\nPrevencija<\/strong><\/span><br \/>\nKad god ste u mogu\u0107nosti kontroli\u0161ite rizi\u010dne faktore. Kontroli\u0161ite krvni pritisak i ukupni holesterol, smanjite ili prekinite s pu\u0161enjem, promijenite ishranu (pove\u0107ajte unos lipoproteina visoke gusto\u0107e i smanjite unos lipoproteina niske gusto\u0107e), ako je potrebno napravite test na dijabetes, ako ste gojazni skinite suvi\u0161nu te\u017einu. Provodite vje\u017ebe tijela kako biste pobolj\u0161ali kardiovaskularni status. (Prije toga konzultirajte ljekara). Nakon MI va\u017eno je biti pod stalnom ljekarskom kontrolom kako bi se smanjio rizik novog MI. Mnogima se daje preporuka za rehabilitacijski program kojime se pospje\u0161uje postupan povratak u normalan \u017eivot. Pridr\u017eavajte se programa vje\u017ebi fizi\u010dke aktivnosti, re\u017eima ishrane i\/ili propisane medikacije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Infarkt miokarda \u2013 sr\u010dani infarkt ( MI ) Poreme\u0107aj u kojem dolazi do o\u0161te\u0107enja podru\u010dja sr\u010danog mi\u0161i\u0107a radi njegove nedovoljne snabdijevenosti kisikom. Uzroci, u\u010destalost i faktori rizika : Uzroci su ugru\u0161ak ili spazam jedne od arterija koje snabdijevaju krvlju sr\u010dani mi\u0161i\u0107 (koronarne arterije). To i ostala sli\u010dna stanja blokiraju dotok kisika u podru\u010dje srca, \u0161to&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":16294,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1289","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1289","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1289"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1289\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1291,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1289\/revisions\/1291"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16294"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1289"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}