{"id":1294,"date":"2016-02-24T10:00:38","date_gmt":"2016-02-24T10:00:38","guid":{"rendered":"http:\/\/10.0.0.65\/ukctuzla3\/?page_id=1294"},"modified":"2016-02-24T10:00:38","modified_gmt":"2016-02-24T10:00:38","slug":"karcinom-jajnika","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/?page_id=1294&lang=bs","title":{"rendered":"Karcinom jajnika"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Jajnici su parni \u017eenski spolni organi smje\u0161teni u maloj zdjelici, sa svake strane maternice po jedan.<\/p>\n<p><strong>Uvod <\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Jajnici su parni \u017eenski spolni organi smje\u0161teni u maloj zdjelici, sa svake strane maternice po jedan. Normalni jajnici su bademastog oblika, \u010dvrste konzistencije i nepravilno uleknute vanjske povr\u0161ine, du\u017eine oko 4 cm, te 3cm u \u0161irem i 1.5 cm u u\u017eem promjeru. Jajnici su sredi\u0161te \u017eenske spolnosti, njihova glavna funkcija je proizvodnja \u017eenskih spolnih hormona, razvoj i otpu\u0161tanje jajne stanice koje se doga\u0111a tokom svakog normalnog menstrualnog ciklusa. U\u010destalost raka jajnika je razli\u010dita od zemlje do zemlje: najni\u017ea je u Japanu, a najvi\u0161a u Skandinaviji. Po u\u010destalosti svih zlo\u0107udnih tumora nalazi se na petom mjestu, dok je u ukupnoj smrtnosti \u017eena od raka spolnih organa rak jajnika na prvom mjestu. Dakle, iako se rak vrata maternice i maternice pojavljuju \u010de\u0161\u0107e od raka jajnika, vi\u0161e \u017eena umire od raka jajnika. Razlozi za to su kasnije dijagnosticiranje zbog nedostatka simptoma u ranim fazama bolesti i br\u017ee \u0161irenje malignih stanica po tijelu, te se zbog toga rak u vi\u0161e od polovice \u017eena otkrije tek u uznapredovanoj fazi bolesti.<\/p>\n<p><strong>Opis bolesti<\/strong><br \/>\nBudu\u0107i da je jajnik je gra\u0111en od vi\u0161e vrsta stanica (pokrovnih koje se nalaze se na povr\u0161ini jajnika, spolnih stanica, te specijaliziranih stanica mo\u017edine jajnika), tumori jajnika koji potje\u010du iz tih stanica spadaju u najraznolikiju skupinu tumora. Oko 80% zlo\u0107udnih tumora poti\u010de od pokrovnih stanica i me\u0111u njima je naj\u010de\u0161\u0107i tip serozni cistadenokarcinom, a ostali iz te grupe su mucinozni, endometrioidni, prijelazni, Brennerov tumor i neklasificirani. Preostalih 20% zlo\u0107udnih tumora jajnika potje\u010de iz spolnih stanica (dizgerminomi, nezreli teratomi, koriokarcinomi, embrionalni karcinomi, endodermalni sinus tumori) i od njih naj\u010de\u0161\u0107e obolijevaju mlade \u017eene, iz stanica mo\u017edine jajnika i iz tumora koji metastaziraju u jajnik, a to su naj\u010de\u0161\u0107e tumori dojke i probavnog sustava. Rak jajnika \u010desto se nalazi u oba jajnika, a \u0161iri se neposrednim \u0161irenjem na okolne organe (mokra\u0107ni mjehur, maternica, debelo crijevo), po trbu\u0161noj \u0161upljini stanicama olju\u0161tenim od tumorske mase, putem limfe, te putem krvi u udaljene organe.<\/p>\n<p><strong>Uzroci i rizi\u010dne skupine<\/strong><br \/>\nUzrok nastanku raka jajnika je nepoznat. Me\u0111u faktorima koji imaju utjecaj na nastanak va\u017eni su: dob, pojava raka u porodici, reprodukcijska funkcija \u017eene ,te faktori okoline. Tako je npr. poznato da se u\u010destalost raka jajnika pove\u0107ava s godinama \u017eene (najve\u0107i broj slu\u010dajeva je u dobi od 55 do 75 godina), neki oblici raka nastaju vrlo \u010desto ili isklju\u010divo u nekim dobnim skupinama (ve\u0107ina tumora spolnih stanica nastaje u \u017eena mla\u0111ih od 25 god, a ve\u0107ina zlo\u0107udnih tumora pokrovnog epitela nastaje u \u017eena koje su starije od 45 god). Prethodne zlo\u0107udne bolesti, rak dojke, jajnika ili maternice u porodicii upu\u0107uju na pove\u0107an rizik. Rizik je ve\u0107i u \u017eena koje nisu ra\u0111ale, koje su kasno ra\u0111ale i one s kasnijom menopauzom. Trudno\u0107e i uzimanje oralnih kontraceptiva \u0161tite jajnike i smanjuju rizik od pojave raka. Nije sa sigurno\u0161\u0107u dokazana povezanost s faktorima okoli\u0161a.<\/p>\n<p><strong>Simptomi bolesti<\/strong><br \/>\nVe\u0107ina \u017eena dolazi ljekaru u uznapredovanom stadiju bolesti, jer tumori jajnika i kada dosegnu znatnu veli\u010dinu obi\u010dno ne prave smetnje ili su one sasvim neznatne. Smetnje koje dovode \u017eenu ljekaru su ve\u0107inom neodre\u0111ene poput:<br \/>\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0mukla bol u donjem dijelu trbuha<br \/>\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0smetnje u probavi i prehrani<br \/>\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0napuhnutost<br \/>\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0bolovi u kri\u017eima<br \/>\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0promjene u mokrenju<br \/>\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0bolni vjetrovi, opstipacija<br \/>\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0slabost, anemija, gubitak apetita<\/p>\n<p>Neke bolesnice potra\u017ee pomo\u0107 ljekara kada primijete pove\u0107anje trbuha ili same napipaju tumorsku masu koja se ve\u0107 pro\u0161irila na trbuh. Bolesnica mo\u017ee biti bez simptoma sve dok se tumor ne otkrije tokom rutinskog vaginalnog pregleda. Menstruacijske smetnje nisu karakteristi\u010dne za tumore jajnika, ali pojava krvarenja prije puberteta kao i u postmenopauzi mo\u017ee ukazati na tumore jajnika koje proizvode hormone.<\/p>\n<p><strong>Dijagnoza <\/strong><br \/>\nNakon osobne i porodi\u010dne istorije\u00a0 bolesti, ginekolog \u0107e najprije u\u010diniti vaginalni pregled, te \u0107e odrediti eventualno pove\u0107anje jajnika ili postojanje tumorske mase i njen odnos prema okolnim organima. Upotrebom vaginalnog ultrazvuka i color dopplera znatno je pove\u0107ana preciznost dijagnostike. U dijagnostici se koriste i tumorski markerii (pretraga krvi koja otkriva postojanje proteina kojeg ponekad proizvode karcinomi jajnika) , a me\u0111u njima naj\u010de\u0161\u0107e se koristi CA-125 (pove\u0107ane vrijednosti mogu se prona\u0107i kod nekih dobro\u0107udnih stanja). ili ginekolo\u0161kim pregledom i transvaginalnim UZV-om mo\u017ee se postaviti sumnja na tumor. U dijagnostici se mo\u017ee koristiti CT, a za postavljanje kona\u010dne dijagnoze raka jajnika i za odre\u0111ivanje tipa tumora i pro\u0161irenosti bolesti potrebno je otvaranje trbu\u0161ne \u0161upljine i uzimanje uzorka tkiva za analizu.<\/p>\n<p><strong>Lije\u010denje<\/strong><br \/>\nU lije\u010denju raka jajnika koriste se hirur\u0161ka terapija, hemoterapija i radijacijska terapija. Ovisno o stepenu bolesti koriste se zasebno ili se pojedini oblici lije\u010denja kombiniraju. Osnovni je oblik lije\u010denja hirur\u0161ko odstranjenje maternice, jajovoda i jajnika kao i najve\u0107e mogu\u0107e odstranjenje tumorskih masa. Primjenjuje se u svih bolesnica osim u po\u010detnim stadijima tumora koji sporo rastu kod \u017eena koje jo\u0161 \u017eele roditi. Tada se odstranjuje samo zahva\u0107eni jajnik. Hemoterapija je primjena lijekova koji uni\u0161tavaju tumorske \u0107elije, a naziva se jo\u0161 i sistemska terapija jer lijekovi krvotokom djeluju na \u010ditav organizam. Upotrebljava se kad se rak pro\u0161irio po tijelu ili kad ga nije mogu\u0107e odstraniti u cijelosti. Radijacijska terapija mo\u017ee se koristiti kao dodatak hirur\u0161kom lije\u010denju radi uni\u0161tavanja \u0107elija koje su ostale. Kao i hirur\u0161ko lije\u010denje , ovo je lokalna terapija jer djeluje na stanice podru\u010dja koje se lije\u010di. Ispituju se mogu\u0107nosti uno\u0161enja kemoterapije i radioterapije u trbu\u0161nu \u0161upljinu. Budu\u0107i da rak jajnika u uznapredovanom stadiju \u010desto recidivira, u pra\u0107enju u\u010dinka terapije koristi se i marker CA-125.<\/p>\n<p><strong>Pretrage za rano otkrivanje i prevencija<\/strong><br \/>\nRano otkrivanje raka je najbitnije u lije\u010denju, jer su povoljni rezultati lije\u010denja najbolji u ranim stadijima bolesti. Zbog toga su redoviti ginekolo\u0161ki pregledi, gdje lije\u010dnik vaginalnim i ultrazvu\u010dnim pregledom mo\u017ee postaviti sumnju na rak jajnika od velike va\u017enosti. Kao pomo\u0107 u dijagnozi u nekim slu\u010dajevima mo\u017ee poslu\u017eiti CA-125. U smislu sprje\u010davanja pojave raka \u017eenama se mo\u017ee preporu\u010diti uzimanje oralnih kontraceptiva, zdrava prehrana, a \u017eenama s pozitivnom obiteljskom anamnezom koje ne \u017eele vi\u0161e ra\u0111ati ili su starije od 40 godina neki stru\u010dnjaci preporu\u010duju profilakti\u010dko odstranjenje jajnika iako se mi\u0161ljenja o tome jako razlikuju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jajnici su parni \u017eenski spolni organi smje\u0161teni u maloj zdjelici, sa svake strane maternice po jedan. Uvod Jajnici su parni \u017eenski spolni organi smje\u0161teni u maloj zdjelici, sa svake strane maternice po jedan. Normalni jajnici su bademastog oblika, \u010dvrste konzistencije i nepravilno uleknute vanjske povr\u0161ine, du\u017eine oko 4 cm, te 3cm u \u0161irem i 1.5&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":16294,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1294","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1294","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1294"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1294\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1296,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1294\/revisions\/1296"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16294"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1294"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}