{"id":1342,"date":"2016-02-24T10:31:21","date_gmt":"2016-02-24T10:31:21","guid":{"rendered":"http:\/\/10.0.0.65\/ukctuzla3\/?page_id=1342"},"modified":"2016-02-24T10:31:21","modified_gmt":"2016-02-24T10:31:21","slug":"reumatoidni-artritis","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/?page_id=1342&lang=bs","title":{"rendered":"REUMATOIDNI ARTRITIS"},"content":{"rendered":"

REUMATOIDNI ARTRITIS<\/strong><\/span>
\nPrva izdvajanja reumatoidnog artritisa u poseban patolo\u0161ki entitet pojavljuje se u medicinskoj literaturi u XVIII vijeku. Garrod (1859) je prvi upotrebio naziv ”reumatoidni artritis” termin koji se odr\u017eao do danas. Waaler-ovo otkri\u0107e IgM reumatoidnog faktora, prvog imunolo\u0161kog markera, u krvi ovih bolesnika 1940. godine bilo je otkri\u0107e koje je olak\u0161alo razlikovanje reumatoidnog artritisa od drugih oblika hroni\u010dne upale zglobova.<\/p>\n

ACR kriterijumi (American College of Rheumatology) (Arnett i sard. 1988). :<\/strong><\/span>
\n1. Jutarnja uko\u010denost du\u017ea od jednog sata vi\u0161e od \u0161est nedelja,
\n2. Artritis bar tri grupe zglobova sa mekotkivnim otokom ili eksudacijom du\u017ee od \u0161est nedelja,
\n3. Artritis zglobova \u0161ake, ru\u010dja, metakarpofalngealnih (MCP), proksimalnih interfalangealnih (PIP) zglobova du\u017ee od \u0161est nedelja,
\n4. Simetri\u010dni artritis bar jedne grupe zglobova du\u017ee od \u0161est nedelja,
\n5. Reumatoidni \u010dvori\u0107i verificirani od strane ljekara,
\n6. Reumatoidni faktor (RF) u serumu,
\n7. Radiografske promjene tipi\u010dne za RA
\n
\nRA<\/strong><\/span> je hroni\u010dna, inflamacijska, sistemska bolest \u010dije su glavne klini\u010dke manifestacije poliartikularni, perzistentni, simetri\u010dni i progresivni sinovitis koji tokom vremena dovodi do ireverzibilnog anatomskog o\u0161te\u0107enja zglobova, nastanka deformacija, ankiloza i te\u0161kog invaliditeta bolesnika.
\nPrema definiciji RA spada u sistemska oboljenja pa su \u010deste i vanzglobne manifestacije (vaskulitis, serositis, reumatoidni \u010dvori\u0107i, limfadenopatija, amiloidoza) i promjene na drugima organima koje su sastavni dio oboljenja. Sistemske manifestacije u<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107i tipi\u010dan po\u010detak RA je postepen, sa razvojem simptoma u toku nekoliko nedelja. Postepeno se javlja bol, uko\u010denost i otok malih sitnih zglobova \u0161aka i stopala, naj\u010de\u0161\u0107e u \u017eena srednje \u017eivotne dobi. Naravno ovo je jedan od mogu\u0107ih po\u010detaka bolesti. U oko 10% bolesnika palindromski reumatizam prethodi mjesecima ili godinama po\u010detku hroni\u010dnog oboljenja. Tako\u0111e je mogu\u0107 i akutni poliartikularni po\u010detak u toku nekoliko dana, dok je akutni monartikularni izuzetno rijedak. Naj\u010de\u0161\u0107e su prvo zahva\u0107eni zglobovi na prstima \u0161aka (40%), stopala (20%), ramena (20%) i ru\u010dja (15%). Poliartikularni sinovitis malih zglobova \u0161aka i stopala sa simetri\u010dnom lokalizacijom uz po\u0161tedu distalnih interfalangelanih zglobova je najtipi\u010dnija pojedina\u010dna odlika RA. Zglobne manifestacije RA se mogu podijeliti u dvije grupe, reverzibilne simptome i znake i ireverzibilne u koje spadaju strukturalna o\u0161te\u0107enja izazvana sinovitisom. Jutarnja uko\u010denost koja traje preko 60 minuta je va\u017ean simptom za postavljanje dijagnoze. Du\u017eina jutarnje uko\u010denosti zavisi od stepena sinovijske inflamacije i is\u010dezava u ranoj fazi remisije. Jutarnja uko\u010denost je izazvana edemom sinovije i periartikularnih struktura. Ovaj parametar je va\u017ean kako za pra\u0107enje klini\u010dkog toka tako i procjene stepena aktivnosti bolesti.
\nRA u ve\u0107ine oboljelih ima izrazito progresivan tok, nastaju te\u0161ka o\u0161te\u0107enja lokomotornog aparata s deformacijama zglobova i propadanjem mi\u0161i\u0107a, \u0161to znatno mo\u017ee ne samo umanjiti radnu sposobnost nego i sposobnost bolesnika za obavljane osnovnih svakodnevnih aktivnosti, razvija se te\u0161ka invalidnost i ovisnost o pomo\u0107i druge osobe. Epidemiolo\u0161ka istra\u017eivanja su pokazala da pojava bolesti nema sezonski karakter, ne zavisi od geografske \u0161irine i klime, i nije povezana sa njima. Krajem pedesetih godina zabilje\u017eeno je da svaki sedmi bolesnik, koji se prvi put javi lije\u010dniku primarne zdravstvene za\u0161tite, dolazi zbog oboljenja lokomotornog aparata. Danas se prema podacima zdravstveno invalidskog osiguranja zna da bolesti lokomotornog aparata zauzimaju gotovo 10% svih prvih pregleda i da u ukupnom broju izgubljenih radnih dana \u010dine 9%, zbog \u010dega su na prvom ili drugom mjestu kao uzrok izostanka sa posla, a na prvom mjestu kao uzrok fizi\u010dke invalidnosti. S druge strane, prema podacima o uzroku smrtnosti, ove bolesti zauzimaju minimalan procenat. Mala smrtnost, a dugotrajno bolovanje i znatna invalidnost daju ovoj bolesti izraziti pe\u010dat socijalno-medicinskog problema. Odnos oboljelih prema polu ide u korist \u017eenskog pola i iznosi 1:3. Incidenca reumatoidnog artritisa ispitivana na Anglo-Saksonskoj populaciji iznosi 20-300 oboljelih na 100 000 stanovnika na godinu, dok prevalenca ra\u0111ena u SAD i Europi uglavnom u industrijskim ruralnim podru\u010djima iznosi 0,3% do 1% (Goronzy i sar. 1997). Incidenca reumatoidnog artritisa raste sa godinama starosti do sedme descenije, a naj\u010de\u0161\u0107a pojava je izme\u0111u \u010detvrte i \u0161este. Mortalitet bolesnika sa reumatoidnim artritisom saglasno ve\u0107ini studija je pove\u0107an u odnosu na op\u0161tu populaciju. Prema podacima du\u017eina \u017eivota u ovoj bolesti za mu\u0161karce je smanjena oko sedam godina, a za \u017eene oko tri godine.<\/p>\n

Reumatoidni artritis<\/strong><\/span> lije\u010di se lijekovima i promjenom na\u010dina \u017eivota. Za uklanjanje boli i usporenje progresije oboljenja koriste se mnogi preparati, ali jo\u0161 nema specifi\u010dne uzro\u010dne terapije. Cilj ve\u0107ine terapija lijekovima je dugoro\u010dno smanjenje upalnog procesa, spre\u010davanje o\u0161te\u0107enja kostiju i ligamenata zglobova, o\u010duvanje pokretljivosti.
\nU po\u010detku se obi\u010dno primjenjuju nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (NSAIDs) koji smanjivanjem upale ubla\u017eavaju bolove. Tradicionalno se u terapiji drugog reda koriste antireumatici, i to tzv. antireumatici polaganog djelovanja (DMARD). Oni su u\u010dinkovitiji od NSAIDs i mogu dugoro\u010dno pobolj\u0161ati tjelesne funkcije. Neki naj\u010de\u0161\u0107e propisivani antireumatici su hidroksiklorokin, soli zlata i sulfasalazin.
\nNeki stru\u010dnjaci preporu\u010daju da pacijenti s umjerenim do te\u0161kim RA odmah zapo\u010dnu terapiju s antireumaticima, sa ili bez NSAIDs. Kortikosteroidi smanjuju upalu i usporavaju o\u0161te\u0107enja zglobova. Ostali lijekovi koji se koriste su imunosupresivi i blokatori faktora tumorske nekroze (TNF). U zadnjih nekoliko godina dolazi do razvoja \u201ebiolo\u0161kih\u201c lijekova usmjerenih na upalne reakcije u reumatoidnom artritisu. Pojava biolo\u0161kih lijekova predstavlja velik napredak u lije\u010denju reumatoidnog artritisa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

REUMATOIDNI ARTRITIS Prva izdvajanja reumatoidnog artritisa u poseban patolo\u0161ki entitet pojavljuje se u medicinskoj literaturi u XVIII vijeku. Garrod (1859) je prvi upotrebio naziv ”reumatoidni artritis” termin koji se odr\u017eao do danas. Waaler-ovo otkri\u0107e IgM reumatoidnog faktora, prvog imunolo\u0161kog markera, u krvi ovih bolesnika 1940. godine bilo je otkri\u0107e koje je olak\u0161alo razlikovanje reumatoidnog artritisa…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":16294,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1342","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1342","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1342"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1342\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1343,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1342\/revisions\/1343"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16294"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1342"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}