Sistemski eritemski lupus (SEL) je autoimuna bolest s karakteristi\u010dnim stvaranjem autoantitijela prema komponentama stani\u010dne jezgre uz vrlo raznolika klini\u010dka o\u010ditovanja. Bolest mo\u017ee zahvatiti ko\u017eu, zglobove, bubrege, plu\u0107a, \u017eiv\u010dani sustav i serozne membrane, a obilje\u017eena je fazama aktivnosti i povla\u010denja.<\/p>\n
Raspodjela po populaciji<\/strong> \u0160to uzrokuje bolest?<\/strong> Simptomi<\/strong> Koje preglede obavlja ljekar?<\/strong> Lije\u010denje<\/strong> \nTok bolesti i prognoza<\/strong> Sistemski eritemski lupus (SEL) je autoimuna bolest s karakteristi\u010dnim stvaranjem autoantitijela prema komponentama stani\u010dne jezgre uz vrlo raznolika klini\u010dka o\u010ditovanja. Bolest mo\u017ee zahvatiti ko\u017eu, zglobove, bubrege, plu\u0107a, \u017eiv\u010dani sustav i serozne membrane, a obilje\u017eena je fazama aktivnosti i povla\u010denja. Raspodjela po populaciji SEL se \u010de\u0161\u0107e javlja u \u017eena, posebno generativne dobi, a u\u010destaliji je u…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":16294,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1361","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1361","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1361"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1361\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1362,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1361\/revisions\/1362"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16294"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1361"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nSEL se \u010de\u0161\u0107e javlja u \u017eena, posebno generativne dobi, a u\u010destaliji je u ljudi crne puti. Omjer oboljelih \u017eena prema mu\u0161karcima je 5:1, dok u starijoj dobi ili ranom djetinjstvu iznosi 2:1.To je bolest urbanih sredina, s u\u010destalo\u0161\u0107u od 4 do 250 na 100 000 stanovnika.<\/p>\n
\nSmatra se da u nastanku i razvoju bolesti sudjeluju nasljedni i vanjski faktori. Bolesnici koji boluju od SEL-a imaju \u0161iroki spektar autoantitijela na razli\u010dite antigene, a tipi\u010dna su protutijela protiv komponenti jezgre i citoplazme. Utjecajem vanjskih \u010dimbenika, mo\u017ee se u predisponiranoj populaciji razviti klini\u010dki izra\u017eena slika bolesti. Me\u0111u ovim faktorima, zna\u010dajne su virusne infekcije. UV zrake svjetlosnog spektra mogu izazvati ko\u017ene promjene i poja\u010dati bolest. Uzimanje nekih lijekova mo\u017ee izazvati bolest koja izrazito sli\u010di SEL-u (penicilin, antiepileptici i dr.). \u010cini se da na\u010din prehrane tako\u0111er mo\u017ee utjecati na tok i manifestaciju bolesti. Preporu\u010duje se hrana sa smanjenom koli\u010dinom masti. Zapazilo se da bolest suprimiraju mu\u0161ki, a poti\u010du \u017eenski hormoni.<\/p>\n
\nSEL se o\u010dituje mno\u0161tvom subjektivnih i klini\u010dkih znakova naj\u010de\u0161\u0107e na ko\u017ei, zglobovima i visceralnim organima. U po\u010detku bolesnik mo\u017ee imati samo nekoliko simptoma, \u010desto u vezi sa samo jednim oboljelim organom, dok se kasnije s razvojem bolesti pojavljuju i ostali simptomi. Te\u017eina bolesti varira od sasvim laganog oblika do te\u0161kog sa smrtnim zavr\u0161etkom. Op\u0161ta slabost i povi\u0161ena temperatura prisutne su u gotovo svih bolesnika i prethode drugim simptomima. Bolesnici mogu osje\u0107ati bol u trbuhu s mu\u010dninom i povra\u0107anjem. Rani simptomi bolesti, pojavljuju se u svim zglobovima, mogu se uo\u010diti otekline, smetnje u motilitetu i klini\u010dki znakovi artritisa. Promjene u ko\u017ei, mogu se opaziti u obliku eritema, ko\u017enih \u010dvori\u0107a, ulceracija i mjestimi\u010dnih hiperpigmentacija. Vrlo je tipi\u010dan eritem lica poput leptira, te crvenilo suncu izlo\u017eenih dijelova tijela kao posljedice fotosenzitivnosti. Promjene u o\u010dima (prisutne u 20-25% bolesnika), mogu se o\u010ditovati konjunktivitisom, fotofobijom, pa i prolaznom sljepo\u0107om. Kosa je vrlo slaba, tanka, krhka i lako se lomi. Nastaju promjene i na sluznici. Bolest bubrega zapa\u017ea se u oko 60% bolesnika. Simptomi mogu biti jedva zamjetni do veoma izra\u017eene kroni\u010dne bubre\u017ene insuficijencije i hipertenzije. U oko polovice bolesnika mo\u017ee se na\u0107i lagano pove\u010danje jetre. Promjene na di\u0161nom sustavu, ustanovljene su u oko 47% bolesnika. Tegobe se o\u010dituju osje\u0107ajem nedostatka zraka, ka\u0161ljem, pritiskom u predjelu grudnog ko\u0161a. Promjene kardiovaskularnog sistema nalaze se u oko 46% bolesnika. Javlja se ubrzani sr\u010dani ritam, aritmija, pove\u0107anje sr\u010danog mi\u0161i\u0107a. Mogu\u0107e su i tromboze krvnih \u017eila. Bolest sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sistema mo\u017ee se klini\u010dki o\u010ditovati kao psihijatrijski i neurolo\u0161ki poreme\u0107aj. \u010cesta je depresija, obi\u010dno akutna; u nekih bolesnika pojavljuje se anksioznost s glavoboljom, nesigurno\u0161\u0107u, hiperventilacijom, smetnjama u pam\u0107enju, mani\u010dnim pona\u0161anjem. Psihoza se o\u010dituje halucinacijama, bizarnim razmi\u0161ljanjima, a kadkada kao delirij. U bolesnika sa SEL-om mogu se pojaviti epilepti\u010dki napadaji, asepti\u010dki meningitis, te razne atipi\u010dne slike poreme\u0107aja sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sustava. SEL ne utje\u010de na fertilitet: bolesnice sa SLE-om nemaju te\u0161ko\u0107a sa za\u010de\u0107em, ali je trudno\u0107a rizi\u010dna, a u\u010destalost spontanih poba\u010daja, preuranjenih poroda i intrauterinih smrti ploda mnogo vi\u0161a.<\/p>\n
\nZa dijagnozu SEL-a zna\u010dajna je detaljna, dobro uzeta povijest bolesti i fizikalni pregled. Radi se krvna slika. Nalaz protutijela na DNK ima visoko specifi\u010dno zna\u010denje. Ne potvrdi li se dijagnoza bolesti laboratorijskim pretragama, potrebno je biopsijom bolesnog organa ili tkiva dokazati postojanje specifi\u010dnih imunopatolo\u0161kih promjena. Bolest mo\u017ee po\u010deti s malo simptoma, a tijekom sljede\u0107ih mjeseci ili godina mogu se pojaviti i drugi simptomi. Katkad \u0107e biti potrebno dulje promatranje bolesnika da bi se moglo zaklju\u010diti da li je rije\u010d o toj bolesti ili nije. Smatra se da osoba ima SEL, ako su prisutna barem \u010detiri kriterija, istovremeno ili u slijedu.<\/p>\n
\nOdluka o terapijskom postupku u bolesnika sa SEL-om nerijetko je vrlo te\u0161ka i svaki pristup lije\u010denju mora biti individualan. Dobro poznavanje bolesnika i spoznaja o aktivnosti njegove bolesti, zahva\u0107enosti pojedinog ili vi\u0161e organskih sustava, te toku bolesti odlu\u010dni su \u010dimbenici pri izboru medikamentne terapije. Uz medikamentozno lije\u010denje, od velike je va\u017enosti pravilan re\u017eim \u017eivota: umjerena fizi\u010dka aktivnost, izbjegavanje izlaganja suncu, pravilna prehrana i prevencija infekcija. Medikamentozno lije\u010denje dijeli se u tri glavne grupe:<\/p>\n\n
\nBolest je kroni\u010dna, progresivnog toka; danas se u pravilu vi\u0161e ne smatra smrtonosnom. U ve\u0107ine bolesnika mo\u017ee se o\u010ditovati srednje te\u0161kim oblikom, s povremeno kadkada i spontanim povla\u010denjem; u drugih, mo\u017ee se razviti naglo sa smr\u0107u unutar nekoliko tjedana ili mjeseci. Suvremene analize velikog broja bolesnika pokazuju da danas njih oko 90% pre\u017eivi 10 godina. Zna\u010dajno bolja prognoza bolesti u novije vrijeme rezultat je rane dijagnoze bolesti, te nepretka u lije\u010denju. Zahva\u0107enost bubrega, centralnog nervnog sistema, plu\u0107a s krvarenjem i sekundarne infekcije naj\u010de\u0161\u0107i su uzroci lo\u0161e prognoze i smrtnog ishoda bolesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"