A. Kendi\u0107
\n7.10.2020.<\/p>\n
Univerzitetski klini\u010dki centar u Tuzli predstavlja jednu od najve\u0107ih zdravstvenih ustanova u na\u0161oj zemlji, a cijeli sistem pokre\u0107e 2.400 zaposlenih. Dnevno prime skoro 3.500 pacijenata, a pru\u017eanje usluga nastoje pobolj\u0161ati paralelno s rje\u0161avanjem problema.<\/strong><\/p>\n Tuzlanski Univerzitetski klini\u010dki centar od ponedjeljka je zvani\u010dno dobio generalnog direktora Vahida Jusufovi\u0107a koji se skoro godinu dana nalazio na ovoj poziciji kao vr\u0161ilac du\u017enosti. U razgovoru za Klix.ba rezimirao je protekli period, otkrio koji su problemi sa kojima se suo\u010dava ova ustanova, a govorio je i o javnim nabavkama, tome na koji na\u010din je tro\u0161io novac, nedostatku, ali i zapo\u0161ljavanju novog kadra te borbi sa pandemijom koronavirusa.<\/p>\n Ova ustanova koja se nalazi u tercijarnom nivou zdravstvene za\u0161tite ve\u0107 nekoliko godina se suo\u010dava s ogromnim dugovanjima prema dobavlja\u010dima koji se mjere u desecima miliona konvertibilnih maraka. Pro\u0161la godina je zaklju\u010dena s prispjelim akumuliranim dugom u iznosu od 43,5 miliona maraka, ali je on u 2020. smanjen za 5,2 miliona maraka koliko je novca upu\u0107eno od Federalne vlade.<\/p>\n “Na sre\u0107u nismo imali nikakve dugove prema dr\u017eavi, odnosno doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje, uz ostale poreze na dohodak su pla\u0107eni te je pro\u0161la godina zavr\u0161ena sa suficitom od skoro 600.000 KM. Isto tako, 2019. nismo primili nijednog zaposlenika u stalni radni odnos, zbog politike, ali i privremene zabrane zapo\u0161ljavanja te smo u 2020. u\u0161li sa drasti\u010dno manjim brojem zaposlenika, u odnosu na prethodne dvije godine”, ka\u017ee nam Jusufovi\u0107.<\/p>\n Teku\u0107e poslovanje su uspjeli odr\u017eati, a u prvom polugodi\u0161tu ove godine su imali vi\u0161ak prihoda nad rashodima od 1.700.000 KM, uz stabilne i pove\u0107ane pla\u0107e za minimalno 8,4 posto shodno ja\u010danju vrijednosti satnice.<\/p>\n Hroni\u010dni nedostatak tehni\u010dara<\/strong> “U prethodnom periodu raspisali smo konkurse za prijem u stalni radni odnos okvirno 50 osoba te smo zaposlili pedijatrijske i aku\u0161erske sestre, in\u017einjere radiologije i laboratorijske tehni\u010dare. Obnovili smo i konkurs za prijem medicinskih sestara, a u prvoj etapi, na po\u010detku godine smo primili pet doktora sekundaraca, koji ve\u0107 konkuri\u0161u za dobijanje specijalizacije. Zavr\u0161en je i novi konkurs za deset doktora sekundaraca, a imamo i projekt sufinansiranja Federalnog zavoda za zapo\u0161ljavanje za prvi posao i o\u010dekujemo da \u0107emo zaposliti 20 radnika iz razli\u010ditih profila”, navodi Jusufovi\u0107.<\/p>\n S druge strane, vrijeme pandemije koronavirusa posebno je aktueliziralo pitanje javnih nabavki, a u javnosti su se dosad pojavljivale informacije o mogu\u0107im malverzacijama u realizaciji ovih procesa u na\u0161oj zemlji. Jusufovi\u0107 je mi\u0161ljena da ovakav postupak nabavki u velikoj mjeri \u0161teti zdravstvenim ustanovama u na\u0161oj zemlji zbog sporih procedura.<\/p>\n “Zakon o javnim nabavkama je isto kao da vam neko ve\u017ee ruke i noge i baca u vodu. On ne dozvoljava brzinu i efikasnost \u0161to nama treba i sve \u0161to se de\u0161ava u javnosti je pod pretpostavkom da ne\u0161to \u010dinite kako biste ostvarili materijalnu koristi ili da bi prekr\u0161ili zakon. Tu ima i dobrih stvari poput toga da po odre\u0111enom artiklu u toku kalendarske godine mo\u017eete i\u0107i na direktnu kupovinu bez javnog ogla\u0161avanja do \u0161est hiljada maraka”, ka\u017ee Jusufovi\u0107.<\/p>\n Kako je potro\u0161en novac u jeku pandemije?<\/strong> “Osim medicinske za\u0161titne opreme kupili smo reagense, izvr\u0161ili smo popravke sanitetskih vozila, nabavili laminate za izolatorij u dje\u010dijem hospisu, armature kojima smo onemogu\u0107ili prolaz u UKC, \u0161to su nam zahtjevali krizni \u0161tabovi, ali i fri\u017eidere za \u010duvanje krvi i preparata u Zavodu za transfuzijsku medicinu”, navodi na\u0161 sagovornik.<\/p>\n Zdravstvene ustanove u na\u0161oj zemlji od samog po\u010detka pandemije \u010desto su upu\u0107ivale vapaje za pomo\u0107 zbog nedostatka za\u0161titne opreme, a takva situacija je bila i u Tuzli. Klini\u010dki centar pandemiju je do\u010dekao sa svega 70 za\u0161titnih odijela koja su zaostala iz ranijih perioda te se name\u0107e pitanje zbog \u010dega se prije nije po\u010delo sa eventualnim priprema za odgovor na pojavu infekcije me\u0111u pacijentima.<\/p>\n “Niko od nas nije znao da \u0107emo po\u010detkom 2020. imati ra\u0161irenu svjetsku pandemiju. Naizgled navikani ja\u010di sistemi su se jednostavno raspali. U pro\u0161loj godini nisam bio tu, ali i onaj ko jeste nije mogao znati \u0161ta \u0107e se desiti. Kao direktor klini\u010dkog centra ne mogu praviti strate\u0161ke zalihe zbog teku\u0107eg poslovanja, takve stvari rade na dr\u017eavnom i federalnom nivou. Ovo nam je sigurno pouka da o tome trebamo razmi\u0161ljati za budu\u0107nost”, odgovara Jusufovi\u0107.<\/p>\n On je naveo i da su od Federalne uprave civilne za\u0161tite dobili 700.000 KM pomo\u0107i, a novac su upotrijebili za hitnu kupovinu medicinske za\u0161titne opreme, dok im je od Zavoda zdravstvenog osiguranja TK nazna\u010deno 370.000 KM koje trebaju opravdati do kraja ovog mjeseca.<\/p>\n Iako im je Federalna vlada pomogla u smanjenju nakupljenog duga, Jusufovi\u0107 navodi da ne mo\u017ee biti zadovoljan potporom u vrijeme pandemije koja je bila usmjerena najmnogoljudnijem kantonu u FBiH i klini\u010dkom centru kojem gravitiraju pacijenti i iz drugih regija.<\/p>\n “Nezadovoljan sam bio raspodjelom PCR testova jer ovdje je najvi\u0161e stanovnika u FBiH i imamo svoju laboratoriju. Nije se smjelo desiti da dobijemo duplo manje od odre\u0111enog kantona pa da ja \u010ditavo ljeto provedem kao na iglama, dok su drugi govorili za\u0161to ja galamim. Ali, danas je vidljivo da smo se uspjeli sna\u0107i te da nam testova na kraju nije nedostajalo”, dodao je direktor klini\u010dkog centra u Tuzli.<\/p>\n “Ljekari se nisu zatvorili unutar bolnica”<\/strong> “Zbog naredbi kriznih \u0161tabova u prvom dijelu jesmo, kada je bio obustavljen hladni operativni program i to je trajalo do sredine maja te je ukupni pad za \u0161est mjeseci 38 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali kako je vrijeme odmicalo broj usluga i operativnih zahvata se pove\u0107ao, kao i broj hospitaliziranih pacijenata. Nama dnevno pro\u0111e do 3.500 pacijenata kroz trija\u017eni punkt. Problema imamo, idealno nije, ali je te\u0161ko u istom trenutku za\u0161tititi pacijente i osoblje i obavljati ve\u0107i nivo zdravstvenih usluga. Medicinski radnici pretrpjeli su psihofizi\u010dke napore koji su u odre\u0111enim trenucima bili te\u017ei nego za vrijeme rata”, nastavlja Jusufovi\u0107.<\/p>\n Kada je rije\u010d o opremi, na\u0161 sagovornik priznaje da je ona i dalje u odre\u0111enim segmentima u zastarjelom stanju, naglasiv\u0161i da se kroz kupovinu iz vlastitih sredstava, ali i posredstvom donacija nastoje nabaviti novi ure\u0111aji.<\/p>\n “To je proces koji funkcioni\u0161e, nabavili smo novi artroskop, a sada nam je pri samom kraju tender za nabavku 32-slajsnog i 128-slajsnog CT ure\u0111aja s kardio programom, kao i dva digitalizirana rengen aparata. Tako\u0111er, tu je i oprema za zbrinjavanje infektivnog i o\u0161trog otpada koja nam je jako bitna. Nama su i pro\u0161le godine bila znatna ulaganja, ali je ove koronavirus to usporio”, pojasnio je Jusufovi\u0107.<\/p>\n Medicinski propust<\/strong> “Mi u toj klinici nismo imali nijedno kiseoni\u010dko mjesto, odnosno ona je bila bez centralnog komprimiranog vazduha. U trenutku kada smo krenuli sa erom pandemije morali smo pokrenuti proces fizi\u010dkog izmje\u0161tanja pacijenta u napravljeni respiracijski centar na potpuno drugom mjestu. Zbog svega toga pokrenuli smo postupak oksigenacije ove klinike iz sredstava od teku\u0107eg poslovanja koji \u0107e za nekoliko dana biti zavr\u0161en”, pojasnio je Jusufovi\u0107.<\/p>\n S druge strane, pohvalno je to da u vrijeme pandemije koronavirusa u klini\u010dkom centru u Tuzli nije zapostavljen razvoj medicine te su tamo\u0161nji stru\u010dnjaci prvi u BiH uradili operacije srca u epiduralnoj anesteziji, odnosno pacijentu koji je budan i bez upotrebe respiratora. Tako\u0111er, lideri su i u uvo\u0111enju slo\u017eenih operacija karcinoma u predjelima glave, zatim medikamentoznog poba\u010daja, a izvedeno je i \u0161est transplantacija mati\u010dnih \u0107elija.<\/p>\n U narednom periodu planirana je ponovna uspostava \u017eive, srodni\u010dke transplantacije bubrega, ali i uvo\u0111enje novih procedura vezano za implementaciju endovaskularnih proteza te zajedni\u010dkih operacija kolega sa nekoliko klinika.<\/p>\n “Planiramo i pokretanje elektrofiziologije srca jer se iz Zavoda zdravstvenog osiguranja izdvajaju znatna finansijska sredstva za obavljanje ovih zahvata. Rije\u010d je o proceduri gdje se specijalnim metodama ulaska u srce i detektiranja \u017eari\u0161ta dolazi do popravljanja promjena sr\u010danog ritma koji je do sada ra\u0111en u inozemstvu ili pojedinim privatnim centrima u BiH. Najve\u0107i dio opreme smo kupili pro\u0161le godine, a veliki broj pacijenata ima detektovan ovaj poreme\u0107aj u radu srca”, otkriva sagovornik portala Klix.ba.<\/p>\n Navodi i da je ovom klini\u010dkom centru te\u0161ko pratiti evropske i svjetske standarde zbog velike razlike u visini finansijskih sredstava koja imaju na raspolaganju.<\/p>\n “Te\u0161ko je to pitanje jer sa bosanskim parama morate pratiti evropsku medicinu. Na nivou Federacije se po glavi stanovnika za zdravstvenu za\u0161titu izdvaja 750 KM, a odnos osiguranih i neosiguranih je 1:8. Nasuprot tome u Njema\u010dkoj je taj iznos skoro 30.000 maraka i ti sistemi opet imaju probleme. Mi se maksimalno trudimo entuzijazom i zalaganjem sti\u0107i evropske standarde i u nekim stvarima smo se pribli\u017eili, poput edukacije i znanja, a sa tehni\u010dkom potporom nismo. Ali se ne trebamo predavati jer je va\u017eniji \u010dovjek i dobro osoblje od faktora prostora i opreme”, ka\u017ee Jusufovi\u0107.<\/p>\n S na\u0161im sagovornikom smo se na kraju dotaknuli i ideje o izgradnji urgentnog centra u Tuzli, koja postoji ve\u0107 okvirno deset godina, ali do danas on nije za\u017eivio.<\/p>\n “Bilo je ozbiljnih poku\u0161aja za tu izgradnju, ali ja vjerujem da je bilo objektivnih i subjektivnih razloga zbog kojih se to do danas nije desilo. Mi smo pokrenuli procedure za aktiviranje ovog projekta jer ve\u0107 imamo zavr\u0161eno idejno rje\u0161enje”, naveo je Jusufovi\u0107 te naglasio da \u0107e se izgradnjom urgentnog centra rije\u0161iti problemi apoteke i parkinga, a pacijenti \u0107e dobivati sveobuhvatniji tretman. Vrijednost projekta bi okvirno mogla iznositi 20 miliona KM, a za izgradnju je potrebno prona\u0107i investitora.<\/p>\n <\/p>\n Izvor: Klix.ba\/UKC Tuzla<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" A. Kendi\u0107 7.10.2020. Univerzitetski klini\u010dki centar u Tuzli predstavlja jednu od najve\u0107ih zdravstvenih ustanova u na\u0161oj zemlji, a cijeli sistem pokre\u0107e 2.400 zaposlenih. Dnevno prime skoro 3.500 pacijenata, a pru\u017eanje usluga nastoje pobolj\u0161ati paralelno s rje\u0161avanjem problema. Tuzlanski Univerzitetski klini\u010dki centar od ponedjeljka je zvani\u010dno dobio generalnog direktora Vahida Jusufovi\u0107a koji se skoro godinu dana…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":9755,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-9754","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-11","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9754","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9754"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9754\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9768,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9754\/revisions\/9768"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9755"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9754"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9754"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ukctuzla.ba\/ukctuzla\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9754"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nU proteklom periodu i ova ustanova zabilje\u017eila je prili\u010dno veliki odliv kadra, zbog odlaska izvan BiH ili u neke druge klinike. Hroni\u010dni problem je nedostatak medicinskih sestara i tehni\u010dara, a zanimljivo je da su zabilje\u017eene situacije gdje su ljekari specijalisti odlazili te se ponovo odlu\u010dili vratiti u ovaj klini\u010dki centar, poput kardiovaskularnog hirurga, invazivnog kardiologa, otorinolaringologa\u2026<\/p>\n
\nJavne nabavke na godi\u0161njem nivou u UKC-u Tuzla iznose skoro 43 miliona KM, a kroz direktnu kupovinu opreme i neophodnih materijala Jusufovi\u0107 nam ka\u017ee da je potro\u0161io 200.000 maraka u vrijeme pandemije.<\/p>\n
\nMe\u0111u gra\u0111anima se \u010desto mo\u017ee \u010duti re\u010denica da su se u proteklim mjesecima ljekari zatvorili unutar bolnica i domova zdravlja, pa samim tim i u UKC-u te da im je skoro pa nemogu\u0107e pri\u0107i. Jusufovi\u0107 to danas kategori\u010dno odbija.<\/p>\n
\nA zastarjelu opremu prate i neadekvatne prostorije za hospitalizaciju pacijenata u odre\u0111enim klinikama, poput one za zarazne bolesti koja je danas pretvorena u COVID bolnicu. Naime, do pro\u0161le godine ova klinika funkcionisala je bez jedinica poluintenzivne i intenzivne njege, a pacijenti iz ove bolnice, sa te\u0161kom i ozbiljnom patologijom, su se mije\u0161ali sa onima iz drugih klinika koje su imale spomenute jedinice, \u0161to je, prema Jusufovi\u0107evim rije\u010dima bilo medicinski nedopustivo.<\/p>\n